SBF: Investitori traže olakšice u poslovanju

Drugog dana Sedme međunarodne konferencije Sarajevo Business Forum (SBF) održana je diskusija o energetskom sektoru u regiji. 

Moderator panela Shezad Abedi, šef Komore za trgovinsku razmjenu iz Turske pri grupaciji BGC Partners, koja je jedna od najvećih robnih berzi, izjavo je kako je veoma bitno priznati i prepoznati važnost energije.

Memorandumi o saradnji

Drugi dan rada Sarajevo Business Foruma počeo je potpisivanjem nekoliko memoranduma o saradnji, prenosi agencija Fena.

Memorandum o razumijevanju o uspostavi programa za olakšavanje investicija potpisali su direktor Agencije za unapređenje stranih investicija Gordan Milinić, generalni direktor izvozne razvojne korporacije iz Dubaija Saed al-Awadi i direktorica BBI VIP kluba Azra Čolić.

Drugi memorandum odnosi se na uspostavljanje trgovine i prilika za saradnju u oblasti investicija i trgovine, koji su potpisali direktor Agencije za investicije i konkurentnost Hrvatske Damir Novinić i generalni direktor izvozne razvojne korporacije iz Dubaija Saed al-Awadi.

Treći memorandum potpisan je za uspostavu projekata za omogućivanja potražnje za zajedničkim investicijama, koji su potpisali direktorica BBI VIP kluba Azra Čolić i direktor grupacije Al-Ghurair Saeed al-Ghurair.

Četvrti memorandum je vezan za promociju poslovnog okruženja i investicija u Bosnu i Hercegovinu. Potpisali su ga izvršni direktor regionalne ekonomsko-trgovačke kancelarije Karnataka iz Indije Asif Iqbal i direktorica BBI VIP kluba.

Naglasio je kako sve više zemalja radi zajedno na projektima u oblasti energetike, prenosi agencija Anadolija.

Njemački investitori

Guenther Neubert iz Ureda njemačke privrede u BiH i Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore (AHK) predstavio je rezultate analiza njemačkih kompanija koje investiraju u BiH. Prema njima, Njemačka je, na osnovu investicija, najvažniji partner BiH, tvrdi Neubert.

“Postoji kontinuirana razmjena u trgovini u vezi sa energetskom efikasnošću između BiH i Njemačke. Imamo delegacije dviju zemalja koje komuniciraju. Taj opseg trgovine povećao se prošle godine 12 posto. Kada je riječ o ukupnoj trgovini, to je 1,6 milijardi eura, što Njemačku čini najvažnijim trgovinskim partnerom BiH. Ima blizu 250 kompanija s njemačkim kapitalom koje investiraju u BiH 350 miliona eura. Mi smo dio njemačke mreže komora od 130 ureda u 90 zemalja i u svakoj od država provodimo ekonomske ankete”, kazao je Neubert.

Prema njegovim riječima, 91 posto ispitanih njemačkih kompanija, investitora u BiH, reklo je kako je razvoj bh. ekonomije u 2016. ostao na istom nivou kao i prošle godine, dok je 82 posto anketiranih kazalo da očekuje bolje poslovne rezultate u ovoj u odnosu na prošlu godinu.

S druge strane, 80 posto njemačkih kompanija potvrdilo je kako bi ponovno ulagalo u BiH.

Kineska ulaganja

Na današnjem panelu obratio se i Lv Zexiang, predsjednik kineske građevinske i izvođačke kompanije Gezhouba Group International Engineering Co. Ltd. koja je, kako je naglasio, prema podacima iz 2014. godine svrstana na 33. mjesto na listi svih građevinskih kompanija u svijetu po visini prihoda.

“Naš promet je iznosio 600 milijardi dolara, imamo 99 kompanija širom svijeta. Ulagali smo u prekomorske zemlje, u fabrike cementa, namjensku industriju, pročišćavanje vode i gradnju autocesta. Prošle godine smo osigurali više od šest milijardi dolara za investiranje širom svijeta. Imamo interes da ulažemo u projekte, pregovarali smo u Srbiji, u Afganistanu smo mnogo ulagali, u Kolumbiji smo učestvovali u gradnji autoceste”, rekao je Zexiang.

Prema njegovim riječima, kineski investitori zainteresirani su za ulaganje u zemlje centralne i istočne Evrope u cilju otvaranja novih radnih mjesta i stvaranja povoljnih ekonomskih uvjeta. Te zemlje, kako je rekao, moraju osigurati olakšice u poslovanju za investitore iz Kine.

“Kineska preduzeća spremna su dati doprinos. Kineske firme moraju ulaziti na tržište ove regije s ciljem promoviranja održivog ekonomskog razvoja, a zemlje, s druge strane, moraju razvijati dobre odnose s kineskim kompanijama. Lokalne vlasti trebaju omogućiti pogodnosti za strane investicije u ovoj regiji: poreske olakšice i jednostavne procedure. Na taj način se može omogućiti uspjeh i tako će obje strane imati koristi. Kineska preduzeća trebaju imati u vidu da mi na taj način otvaramo radna mjesta”, zaključio je, dodajući kako vjeruje da će kineski investitori, u oblasti industrije, u regiji biti dočekani dobrodošlicom.

Regionalne kompanije

Vuk Hamović je jedan od osnivača i izvršni predsjednik EFT Groupa sa sjedištem u Velikoj Britaniji, evropske energetske trgovinske kompanije koja posluje na jugoistoku centralne i zapadne Evrope, u Turskoj i baltičkim zemljama. Grupacija razvija dva velika investicijska projekta u BiH: Termoelektranu Stanari i Hidroelektranu Ulog.

“Kada pitate zašto investiramo u BiH, odgovor je jednostavan: Imamo ovde velike mogućnosti za investicije u energetskom sektoru. Pravno okruženje i politička stabilnost bi se mogli unaprediti, ali su već na nivou koji je atraktivan investitorima. Energetski sektor je najperspektivniji u regionu, ali okoliš takođe treba uzeti u obzir: Kako naći balans? Mislim da je odgovor jednostavan. Mi smo dio Evrope, kad kažem mi, mislim na BiH, pitanje je trenutka kad će formalno postati dio Evropske unije, ali geografski to jeste. Naše iskustvo sa kineskim investitorima je odlično, završavamo zajednički termoelektranu u BiH, svi parametri pokazuju da sve ide i iznad dogovorenog, jako smo zadovoljni da možemo svima preporučiti tu saradnju sa kineskim partnerima koji su spremni, ne samo ponuditi ugovore i finansiranja, zajmove, spremni su razgovarati o dioničkom učešću”, rekao je Hamović.

Strateško opredjeljenje

Energetika je strateško opredjeljenje za investiranje u BiH u narednom periodu za Vladu FBiH, rekao je Senad Salkić, savjetnik ministra energije, rudarstva i industrije FBiH. Podsjetio je kako je jučer, u okviru prvog dana SBF-a, potpisan veliki ugovor o gradnji Bloka 7 Termoelektrane Tuzla.

Za nastavak velikih energetskih projekata u BiH neophodno je usvojiti jednu energetsku strategiju koja će harmonizirati zakonske akte koji su “najveći kočničari investicija”.

Darko Horvat, ministar poduzetništva i obrta Republike Hrvatske, podsjetio je kako je Hrvatska ulaskom u Evropsku uniju prihvatila sve direktive Evropske komisije koje će u skorije vrijeme biti implementirane i u susjednim zemljama stoga će se cijela regija ponašati prema istim, evropskim pravilima.

Predstavljajući energetski sektor u Hrvatskoj, Horvat je podsjetio kako ta zemlja trenutno blizu 60 posto potreba za električnom energijom namiruje domicilnom proizvodnjom, dok manji dio uvozi. Kada je riječ o proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora, to je 13 posto uz činjenicu da se Hrvatska obavezala da taj udio podigne na 20 posto do 2020. godine.

Izvor: Agencije