Schulz: Investicije važnije od štednje

Lideri država i vlada zemalja članica EU-a u Briselu razmatraju budžet od 2014. do 2020.

U Briselu se održava dvodnevni samit šefova država ili vlada članica Evropske unije, na kojem će lideri razmotriti budžet EU-a od 2014. do 2020. godine.

Očekuje se kako će se za briselskim stolom naći tabele sa izmijenjenim novčanim iznosima.

Samit, koji je trebao započeti u 15 sati, počeo je oko 20.45. Tih skoro šest sati proteklo je u konsultacijama, jer su stavovi evropskih lidera bili predaleko, javila je iz Brisela reporterka Al Jazeere Katarina Drlja.

Glasnogovornik predsjednika Evropskog vijeća Hermana Van Rompuyja je rekao da su razlike u mišljenjima sada male, te istakao kako na samitu mora doći do dogovora. U protivnom, uslijedio bi "zastrašujući scenarij", dodao je on.

Želi se izbjeći situacija iz novembra 2012. godine, kada na samitu nije pronađen jedinstven stav o rasporedu prikupljanja i prioritetima trošenja zajedničkog novca narednih godina.

Na konferenciji za medije u kasnim večernjim satima u četvrtak, predsjednik Evropskog parlamenta Martin Schulz ponovio je kako Parlament neće pristati na budžet kojim će dominirati štednja i rezovi.

Schulz je istakao kako su rezovi na pogrešnom mjestu. Dodao je da je budžet najjače sredstvo investicija, a one su, kako je kazao, najpotrebnije građanima EU-a.

Oprez i kompromisi

Drlja je javila je kako mnogi analitičari kažu da je ovo samit "biti ili ne biti", da lideri moraju postići dogovor.

Ranije je predložen budžet veći od hiljadu milijardi eura.

Nakon prethodnog, neuspješnog samita evropskih lidera u novembru 2012, lideri teže ka kompromisu i dogovoru, a u najavama su svi maksimalno oprezni.

"Hoće li doći do dogovora, ne možemo reći. Pozicije su prilično udaljene. Njemačka će učiniti sve da dođe do sporazuma u sadašnje vrijeme ekonomske nesigurnosti i velike nezaposlenosti. S jedne strane, treba pažljivo trošiti, a s druge, mora biti solidarnosti među članicama", kazala je njemačka kancelarka Angela Merkel.

Evropski budžet puni se najvećim dijelom doprinosima zemalja članica. Zato pojedine zemlje insistiraju na štednji. Druge ukazuju kako to može dovesti do posljedica u oporavku i rastu ekonomije.

"Pričamo o onome što Evropska unija može potrošiti narednih sedam godina. Iskreno, unija ne bi smjela biti imuna na pritisak koji imamo da reducira potrošnju, da trošimo novac mudrije. To se mora činiti širom Evrope. Kada smo se sastali u novembru, brojke su bilo visoke. Moraju se smanjiti. U suprotnom, nema dogovora", poručio je britanski premijer David Cameron.

Van Rompuy, koji je ranije predložio budžet veći od hiljadu milijardi eura, nastoji prevazići tu situaciju.

Vjeruje se kako će predložiti način da se uštedi dodatnih 20 milijardi eura, ali odbio je mogućnost bilateralnih razgovora sa svakom članicom Evropske unije.

Hoće li prvog dana samita doći do kompromisa među zemljama članicama o narednom sedmogodišnjem budžetu, najčešće je bilo pitanje na koje su u Briselu odgovarali evropski zvaničnici.

"Ostaje da se vidi. Želimo vidjeti dobar, kvalitetan rezultat na oba plana, koherentnosti prioriteta rasta i jednakopravnosti, te pravde među svim članicama", kazao je italijanski premijer Mario Monti.

Francuska je, kako kaže njen predsjednik, svjesna teškoća u ekonomiji, koju treba ojačati. Francois Hollande uvjerava da je  došao u Brisel da pronađe dogovor i kaže da će učiniti sve što je moguće, ali i poručuje:

"Ako Evropa treba tražiti kompromis svim snagama, nauštrb svoje zajedničke politike, stavljajući u drugi plan poljoprivredu, slabeći koherentnost, nisam za dogovor."

Ako do dogovora ne dođe, poslat će se negativna poruka u doba krhkog ekonomskog oporavka, sumorna je ocjena evropskih zvaničnika. No, sve je vjerovatnije kako će evropski budžet biti manji nego što očekuju Evropska komisija i Parlament.

Nezaposlenost mladih

Lideri EU-a će tokom samita predstaviti i prijedlog o izdvajanju više od pet milijardi eura u borbi protiv nezaposlenosti među mladima.

Cilj ovakvog programa je zaustavljanje rasta nezaposlenosti mladih, zbog prezaduženosti pojedinih regiona i ekonomske krize.

Prema procjenama nadležnih, nezaposlenost mladih u EU-u godišnje košta 150 milijardi eura, što je ekvivaletno 1,2 posto evropskog bruto društvenog proizvoda (BDP).

U 13 od 27 zemalja članica EU-a nezaposlenost među mladima od 15 do 24 godine prelazi 25 posto, a u Grčkoj i Španiji ona je dostigla 50 posto, prenio je AFP.

Ekonomisti upozoravaju na ovaj ozbiljni problem, koji se još ne rješava.

"Ovako visoka stopa nezaposlenosti među mladima ima dramitične posljedice za naše ekonomije, društva, a prije svega na mladu populaciju", izjavio je evropski komesar za rad Lazslo Andor tokom prošlogodišnjeg predstavljanja ovog plana pomoći.

Podrška evropskih lidera programa zavisi od sporazuma o narednom dugoročnom budžetu za 2014-2020, za koji je potrebno obezbijediti skoro 1.000 milijardi eura.

Izvori: Al Jazeera i agencije

Teme: 

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.