Schwartz: Rusija oružjem u Srbiji destabilizira Balkan

Nedavno povećanje prodaje i transfera ruskog oružja Srbiji dio je strategije Rusije s ciljem da destabilizira regiju kako bi pojačala svoj uticaj na tom području, smatra Paul Schwartz, viši saradnik za Rusiju i Euroaziju pri američkom Centru za strateške i međunarodne studije.

„To ne samo da je njihova taktika, već ponekad imaju tendenciju da raspire unutrašnji etnički ili regionalni sukob, a potom da izaberu stranu koja onda postaje zavisnija od Rusije. To im daje malo više moći i uticaja nad određenim neprijateljem, po cijenu otuđivanja druge strane jednačine“, kaže Schwartz za European Western Balkans, prenosi Tanjug.

Američki stručnjak napominje kako je Rusija do sada dosta dobro balansirala u toj jednačini, ali kako tenzije rastu u regiji, on upozorava kako bi Rusija mogla biti sve prinuđenija birati stranu koju će podržati.

Poremećena ravnoteža moći

Kad je riječ o ruskom oružju u Srbiji, Schwartz smatra malo vjerovatnim da će Rusija Srbiji prodati svoje sisteme protivzračne odbrane S-300, jedne od najmodernijih, mada napominje kako je „to uvijek opasno predviđati“.

„Mislim kako je veoma provokativan potez Rusije da proda sisteme protivzračne odbrane S-300, u samom središtu Zapadnog Balkana, iako Rusija i Srbija imaju značajne sigurnosne, etničke i vjerske veze“, ističe ovaj ekspert.

On ukazuje kako će Rusija morati živjeti sa Zapadnim Balkanom koji izbija na površinu, što znači sa Zapadnim Balkanom koji je značajno integriran sa Zapadom.

„To je korak o kojem će Moskva dugo razmišljati prije nego što ga napravi i isporuči oružje te vrste Srbiji“, tvrdi Schwartz.

Kad je riječ o transferu sistema MiG-29 iz Rusije Srbiji, on ocjenjuje kako je to očito poremetilo regionalnu ravnotežu moći, barem u pogledu zračnih snaga drugih zemalja u regiji.

„Bugarska ima sličnu opremu jer i oni su odavno kupci ruskog oružja. Međutim, na samom Zapadnom Balkanu, to je imalo destabilizirajući efekt. Sada vidimo kako Hrvatska izražava zabrinutost zbog toga i šalje upite o potencijalnoj kupovini američkih sistema kako bi uspostavila protivtežu“, objašnjava on.

Crna Gora, Rusija i NATO

Kada je riječ o politici Moskve prema Podgorici, nakon crnogorskog pristupanja NATO-u, Schwartz smatra kako će Rusi zbog toga vjerovatno biti nesretni izvjesno vrijeme, ali kako će se potom privići na realnost i prihvatiti je, a onda početi i obnavljati odnose s Crnom Gorom, i to na „ravnijoj nozi“.

„Mislim da je to neizbježno, Rusija već ima mnogo investicija u Crnoj Gori, to je ta veza“, kaže Schwartz.

Pristupanje Crne Gore NATO-u vidi kao korak u pozitivnom pravcu jer smatra kako to umjereno poboljšava sigurnosnu situaciju u regiji zbog toga što se s vremena na vrijeme priča o „velikoj Albaniji“, „velikoj Srbiji“…

Ipak, ne misli kako će članstvo Crne Gore u NATO-u značajno uticati na spremnost Srbije da i sama pristupi tom bloku.

„Bit će potrebno mnogo vremena i zapadnog angažiranja u značajnom stepenu, a možda i neka kontrareakcija ruskog utjecaja, prije nego što bi se to moglo dogoditi“, rekao je Schwartz.

Upitan smatra li da je Kosovo spremno formirati svoju vojsku u bliskoj budućnosti, američki ekspert odgovara kako postoji značajan unutrašnji politički pritisak u tom cilju, ali kako bi taj potez zaista razgnjevio SAD i Zapad.

„Ne mislim da će Kosovo nastaviti ka tom cilju pred tolikim otporom“, zaključuje Schwartz.

Izvor: Agencije