Sebastian Kurz: BiH treba novi ustav

Kurz je podsjetio da EU sa svojom finansijskom pomoći ima u rukama 'snažno sredstvo za pritisak na političare' (EPA)

Bosni i Hercegovini je potreban novi ustav, ocijenio je ministar vanjskih poslova Austrije Sebastian Kurz.

Prema njegovim riječima, situacija u Bosni i Hercegovini je izazov za Evropu – da tu državu ne izgubi sa svog “radara”.

“Građani zaslužuju da žive u jednoj državi koja ima političke strukture koje funkcioniraju”, kazao je austrijski ministar za agenciju Tanjug, dodajući da su Bosni i Hercegovini neophodne reforme i razvoj.

“Dejtonski sporazum je bio dobar za uspostavljanje mira. Sada je potreban novi ustav”, podvukao je Kurz.

Istakao je da je neophodan sistem koji funkcionira i pregledan broj članova vlade s jasnim nadležnostima.

Kurz je podsjetio na to da i u drugim državama postoje kantoni i snažna decentralizacija, ali i da je sistem u Bosni i Hercegovini veoma kompliciran, te da je ogroman broj ministara neodrživ.

Kako je istakao, veoma je bitna jasna podjela nadležnosti.

Austrijanac je, vezano za aktuelnu situaciju u Bosni i Hercegovini, ocijenio kako je posebno važno da se stanje ne pretvori u “etničko-vjerski konflikt”.

S tim u vezi kazao je da Evropska unija ima značaj te da je bitna podrška za uspostavljanje pravne države i novi ustav i da u prvom planu ne treba biti vojna stabilnost.

Nefunkcionalan politički sistem

Kurz je kazao kako je važno da Bosna i Hercegovina zna kako postoje države poput Austrije koje je podržavaju i da ta zemlja ima srednjoročnu perspektivu pristupanja EU, a Austrija je, kako je podvukao, posebno zainteresirana za to.

Austrijski ministar je, u intervjuu bečkom dnevniku Presse, rekao da je protiv svake vrste nasilja na protestima, ali da za miroljubive demonstrante osjeća snažne simpatije.

Ukazao je na to da je u Bosni i Hercegovini prisutna neshvatljivo visoka stopa nezaposlenosti, prije svega, i nefunkcionalan politički sistem.

Dejtonski sporazum je, kako je ocijenio, doveo do mira u Bosni i Hercegovini, ali ne i do stvaranja funkcionalnog političkog sistema.

Upitan ima li Bosna i Hercegovina, kao država, dugoročno gledano budućnost, Kurz je rekao da bi sve drugo bilo “ludilo”.

“Imamo ne samo ekonomske interese u regiji, već smo i snažno kulturno povezani i ujedno neposredno pogođeni ako tamo dođe do negativnog razvoja. Vjerujem kako je potrebno da Bosna i Hercegovina dobije novi ustav i tada bi država imala budućnost”, objasnio je.

Kurz je ocijenio da bi bio pogrešan put Bosnu i Hercegovinu prepustiti samoj sebi, te je dodao da EU, koja je dala veliki doprinos, ima pravo vršiti pritisak na vladajuće strukture i ima obavezu ne gledati u stranu.

Normalizacija odnosa

Na pitanje je li još potreban visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini, sa žaljenjem je konstatirao da drugačije ne bi funkcionirali, i to zato što od dejtonskog mira nije pošlo za rukom da se izgradi sistem koji funkcionira.

Bečkom dnevniku Kurir kazao je da EU ne smije gledati u stranu kada se radi o korupciji, dodajući da je u Briselu tražio pritisak, a sa tim stavom nije bio usamljen.

Brisel treba “još više zahtijevati” od bh. političara, rekao je Kurz i podsjetio da EU sa svojom finansijskom pomoći ima u rukama “snažno sredstvo za pritisak na političare”.

Kada je riječ o Srbiji, on je, u izjavi za Tanjug, naglasio da je apsolutno važno što su 100 godina poslije početka Prvog svjetskog rata počeli pristupni pregovori EU-a s Beogradom.

Tema Kosova će se, kako je naveo, sigurno pojaviti u pregovorima.

“Odlučujuća je normalizacija odnosa Beograda i Prištine. Jasno je da i Kosovo mora imati perspektivu pristupanja EU”, zaključio je Kurz.

Izvor: Agencije