Oglasi

Sedam desetljeća Opće deklaracije o ljudskim pravima

Vlade i dužnosnici se sve više posvećuju uskim nacionalnim ciljevima, po konstantno nagrizaju suštinu ovog dokumenta.
UN, Ujedinjeni narodiOvaj dokument nije izazvao burne reakcije kao sporazum o migracijamaEPA - Ilustracija

Prvi sveobuhvatni instrument zaštite prava čovjeka - Opća deklaracija o ljudskim pravima, u ponedjeljak obilježava 70 godina usvajanja, u vremenu obilježenom rastom nacionalizma i napadima na multilateralne institucije.

U trenutku u kojem će Ujedinjeni narodi obilježiti usvajanje tog dokumenta, u njemu zacrtani ciljevi suočavaju se s nezabilježenim otporom.

Visoka povjerenica UN-a za ljudska prava Michelle Bachelet upozorila je da "vlade i politički dužnosnici koji se sve više posvećuju uskim nacionalnim ciljevima ... nagrizaju suštinu Opće deklaracije".

Neki stručnjaci smatraju kako bi obilježavanje 70. godišnjice moglo biti prilika da se Deklaracija, rođena nakon Drugog svjetskog rata, ponovno afirmira.

Neotuđiva i nedjeljiva ljudska prava

Nadahnuta francuskom Deklaracijom o pravima čovjeka i građana iz 1789. godine i američkom Deklaracijom o nezavisnosti iz 1776. godine, Opća deklaracija je u osnovi, prije svega, bila odgovor na traume Drugog svjetskog rata i nacistički genocid nad Jevrejima.

"Sva se ljudska bića rađaju slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima", kaže Član 1. dokumenta, koji u 30 tačaka nabraja ljudska, građanska, ekonomska, socijalna i kulturna prava, "neotuđiva i nedjeljiva".

Osmišljenu u ozračju rađanja Hladnog rata, Opću deklaraciju usvojilo je 10. decembra 1948. godine u Parizu 58 tadašnjih članica Generalne skupštine UN-a, osim tadašnjeg Sovjetskog saveza, istočnoevropskih zemalja, uključujući tadašnju Jugoslaviju, Saudijske Arabije i Južnoafričke Republike, koje su bile suzdržane.

Sovjetski savez i njegovi sateliti insistirali su, prije svega, na ekonomski i socijalnim "realnim pravima", suprotno građanskim i kulturnim pravima "buržoazije" zapadnih demokratije.

One su se opirale ideji da se tekst pretvori u obavezujući pravni instrument, bojeći se da bi mogao biti korišten protiv njih.

Tek je 1966. godine UN usvojio dva obavezujuća teksta, koji, zajedno s Općom deklaracijom, čine UN-ovu Povelju o pravima čovjeka.

Prvi proglas organiziranog društva

Tekst iz 1948. godine ostaje, kaže francuski pravnik Rene Cassin, koji je sudjelovao u njegovoj izradi, "prvi proglas koji je usvojilo organizirano društvo".

Opća deklaracija potaknula je poslijeratne međunarodne sporazume i općenito je priznata kao osnov međunarodnog prava kada se radi o pravima čovjeka.

Iz Deklaracije o ljudskim pravima proizlaze brojne međunarodne konvencije - ona iz 1979. godine protiv diskriminacije žena; iz 1984. godine protiv mučenja; iz 1990. godine o pravima djeteta; osnivanje Međunarodnog krivičnog suda - ICC 1998. godine.

UDHR želi razjasniti prava svake osobe, živjela ona u demokratskoj zemlji, monarhiji ili vojnoj diktaturi.

Iako je tekst želio uspostaviti vrijednosti koje ne poznaju granice, države i dalje odlučuju o njenoj provedbi, rekao je Conor Gearty, profesor na londonskom ekonomskom fakultetu.

Sjedinjene Američke Države postale su vrlo važne nakon ulaska u Drugi svjetski rat, ali aktuelni predsjednik Donald Trump, koji napada multilateralizam i zalupio je vrata Vijeću za ljudska prava UN-a, stavio je tačku na to razdoblje.

Gearty smatra da Opća deklaracija treba imati supersilu koja će je promovirati, a Evropa je jedini vjerodostojni kandidat koji u tome može naslijediti Washington.

'Relevantna kao i prije 70 godina'

Michelle Bachelet, bivša predsjednica Čilea, koja je u septembru postala dužnosnica za prava čovjeka UN-a, ne slaže se s njim.

Ona smatra da će tekst trajati, jer su njegovi propisi toliko fundamentalni da se mogu primijeniti "na svaku novu dilemu", uključujući klimatske promjene ili umjetnu inteligenciju.

Opća deklaracija o ljudskim pravima "oduprla se izazovima tokom godina", kazala je ona.

"Ona je, čvrsto vjerujem, tako relevantna danas kao što je bila i pri usvajanju prije 70 godina", naglasila je Bachelet.

Izvor: Agencije

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.