Seehofer: Migranti će biti vraćani u Italiju i Grčku, ne u Austriju

Naš je cilj Evropa bez unutrašnjih granica, istakao je austrijski kancelar Sebastian Kurz (EPA)

Njemački ministar unutrašnjih poslova Horst Seehofer izjavio je u četvrtak da tražitelji azila sa njemačke granice neće biti vraćani u Austriju, nego u Grčku i Italiju, odakle dolazi tri četvrtine migranata, te najavio sastanak s predstavnicima tih zemalja o potpunom zatvaranju južne mediteranske rute.

“Migranti neće biti vraćani u Austriju, nego u Italiju i Grčku. Bit će vraćani iz prihvatnih centara koji će biti uspostavljeni u blizini austrijsko-njemačke granice”, rekao je on nakon sastanka s austrijskim kancelarom Sebastionom Kurzom, vicekancelarom Heinz-Christianom Stracheom i ministrom unutrašnjih poslova Herbertom Kicklom u Beču.

“Niko ne želi da Austrija bude odgovorna za azilante za koje su odgovorne Italija i Grčka”, kazao je Seehofer.

Napetosti između Austrije i Njemačke

On je najavio da će o zatvaranju južne mediteranske rute razgovorati s grčkim i italijanskim kolegom naredne sedmice u Innsbrucku, na rubu neformalnog sastanka ministara unutrašnjih poslova zemalja članica Evropske unije.

Seehofer je istakao da je pitanje migracija toliko kompleksno da će o tome morati pregovorati predsjednici vlada tih zemalja: Angela Merkel, Guiseppe Conte i Alexsis Tsipras.

Seehofer, koji dolazi iz Kršćansko-socijalne unije, sestrinske stranke kanclerke Angele Merkel (Kršćansko-demokratska unija), zaoštrio je migrantsko pitanje, pokušavajući na taj način zadržati aposlutnu većinu u Bavarskoj na predstojećim izborima u oktobru.

Nakon uspjeha desne, konzervativne Alternative za Njemačku, koja političko djelovanje fokusira uglavnom na kritiku izbjegličke politike Angele Merkel, na prošlogodišnjim saveznim izborima CSU je najavio jače okretanje temi sigurnost i migracije.

Posljednjih sedmica došlo do napetosti između Austrije i Njemačke, nakon što su Seehofer i drugi bavarski političari najavljivali da će vraćati nelegalne migrante sa svoje granice natrag u Austriju.

Funkcionalna vanjska granica

Beč je na to reagirao najavama da će zatvoriti svoje južne granice, što bi u konačnici dovelo do lančane reakcije i posljedično vodi do kraha šengenskog prostora, jednog od najvećih postignuća evropskih integracija.

Austrijski kancelar kazao je da Evropa bez unutrašnjih granica može postojati samo ako postoji funkcionalna vanjska granica.

“Naš je cilj Evropa bez unutrašnjih granica. Mislimo da će Evropa bez unutrašnjih granica biti moguća u budućnosti ako postoji funkcionalna vanjska granica”, rekao je Kurz, dodajući da je stoga, “nažalost”, i dalje potreban nadzor na granici između Austrije i Slovenije.

On je kazao da treba jačati šengensku granicu, ali “granice našeg kontinenta, posebno u Sredozemnom moru”.

“Važno je da imamo zajednički cilj, što je tokom proteklih godina bilo teško postići. Fokus je bio na distribuciji tražitelja azila, a sada govorimo o jačanju vanjskih granica, što je pozitivna promjena”, naveo je Kurz, dodajući da je potrebno ojačati Frontex, koji bi trebao već do 2020. godine imati 10.000 pripadnika.

Stvaranje ‘tranzitnih centara’

Vicekancelar Strache je izrazio zadovoljstvo “vrlo dobrim, otvorenim i prijateljskim” razgovorom, u kojem su “razjašnjene neke stvari koje su neko vrijeme visile u zraku”.

Posebno je zadovoljan Seehoferom izjavom da Njemačka neće donositi nikakve mjere koje bi bile na štetu Austrije.

Njemačka kancelarka se u četvrtak sastaje s čelnicima tri stranke koje čine njenu koaliciju radi razgovora o nacrtu sporazuma o migraciji postignutog u ovoj sedmici sa Seehoferom.

Sporazum poziva na stvaranje takozvanih tranzitnih centara u blizini njemačke južne granice, u kojima bi se držale neke grupe tražitelja azila pod policijskim nadzorom dok se njihov status razmatra.

Socijaldemokratska partija Njemačke, manji partner u koaliciji, skupa s konzervativnim blokom CDU/CSU, tek treba dati pristanak na tranzitne centre i saopćila je da neće tolerirati “zatvorene centre”.

Orban kritizira odluke Merkel

Izvori iz vlade očekuju, ipak, da stranački čelnici postignu kompromis.

Pored prepreka na unutrašnjem planu, Merkel također treba dogovarati sporazume sa zemljama EU-a kojih se tiče nova politika.

Mađarski premijer Viktor Orban, jedan od najžešćih kritičara odluke Merkel da drži njemačke granice otvorenim, doputovao je u četvrtak u Berlin radi razgovora s kancelarkom.

Izvor: Agencije