Šef UN-a za ljudska prava: Presuda Mladiću svijetla tačka 2017.
Visoki komesar UN-a za ljudska prava Zeid Ra'ad al-Hussein okarakterizirao je osuđujuću presudu Haškog tribunala Ratku Mladiću kao pozitivan razvoj kad je riječ o borbi za ljudska prava u 2017. godini.
On je, u intervjuu francuskom katoličkom dnevniku La Croix, među ostale svijetle tačke, pored presude Mladiću, svrstao izručenje Španiji bivšeg pukovnika odgovornog za ubistvo šest jezuita 1989. u Salvadoru, kao i osuđujuće presude u Argentini.
To je rekao u odgovoru na pitanje da li je 2017. bila “crna godina” kad je riječ o ljudskim pravima.
Istovremeno je upozorio da su, sa druge strane, sve vidljivije tenzije između onih koji podržavaju univerzalnost ljudskih prava i onih koji drugačije misle, istakavši da je Komunistička partije Kine zauzela “neprijateljski stav” u pogledu univerzalnosti ljudskih prava i da “retorika Bijele kuće” ide u istom tom pravcu.
Kriza identiteta
Ovaj član jordanske kraljevske porodice i, ujedno, prvi musliman i Arap koji se, od 1. septembra 2014, nalazi na čelu Visokog komesarijata UN-a za ljudska prava, rekao je i da se Evropa suočava sa “krizom identiteta i integracione politike”, pozvavši evropske zemlje da poštuju svoje vrijednosti pred terorizmom i migrantskom krizom.
“Zabrinuti smo zbog tendencija vlasti u Evropi da prekomjerno reagira nakon terorističkih napada”, istakao je, premda je priznao da vlade moraju štititi svoj narod, prenosi AP.
Među krize koje najviše zabrinjavaju, on je naveo krize u Jemenu, Siriji, Libiji, krizu naroda Rohinja u Mijanmaru, sjevernokorejsku krizu, kao i situaciju u Centralnoafričkoj Republici, Južnom Sudanu, DR Kongu…
Šef UN-a za ljudska prava je, također, u intervjuu francuskom listu branio Ujedinjene narode i istakao da je budžet njegove kancelarije jednak “desetini onoga što Švicarci potroše na kupovinu čokolade svake godine”.
Uz to, naglasio je da je uloga UN kao foruma za diskusiju – nezamjenjiva.
“Juna 1914, nije bilo ni foruma za diskusiju, ni Vijeća sigurnosti gdje su Austrija i Srbija mogle da razgovaraju za stolom nakon atentata u Sarajevu. Isto je bilo i augusta 1939, uoči početka Drugog svjetskog rata”, zaključio je Visoki komesar UN-a za ljudska prava.
Izvor: Agencije