Sepp Blatter: Historija skandala

Blatter je već četiri decenije u FIFA-i, 1975. je postao tehnički direktor, bio generalni sekretar i potom predsjednik od 1998. (AP)

Rođen: 10. marta 1936.

Rana karijera: Studirao poslovanje i ekonomiju na Univerzitetu u Lozani. Postao tehnički direktor FIFA-e 1975. godine. Radio kao generalni sekretar FIFA-e 1981. do 1998. dok je predsjednik bio Joao Havelange.

1998: Sepp Blatter izabran za predsjednika FIFA-e 8. june. Ponovo izabran 2002, 2007. 2011. i 2015.

2001: Britanski novinar David Yallop, u knjizi koju je Blatter bez uspjeha pokušavao suzbiti po sudovima, optužuje Blattera da je davao mito za glasove tokom izbora 1998. godine.

Navodno je kupljeno 20 glasova za Blattera koji je na izborima pobijedio 111-80. Blatter je negirao bilo kakvo znanje o navodnim isplatama.

2002: Farra Ado, potpredsjednik Afričke nogometne asocijacije (CAF), javno tvrdi da mu je ponuđeno 100.000 dolara da glasa za Blattera 1998. godine.

Blatterov zamjenik Michel Zen-Ruffinen je uklonjen sa pozicije nakon sakupljanja dosjea o malverzacijama u finansijama FIFA-e pod Blatterom, što je dovelo do propasti FIFA-inog švicarskog marketinškog partnera ISL (International Sport and Leisure).

2004: Sud u New Yorku ustanovio je kako je marketinški direktor FIFA-e Jerome Valcke lagao dvojici većih sponzora (Visa i Mastercard) i prekršio FIFA-in ugovor prema Mastercardu.

Blatter je uklonio Valckea sa pozicije decembra 2006. da bi ga vratio u FIFA-u juna 2007. kao generalnog sekretara. Njegov povratak je bio Blatterov prijedlog Izvršnom odboru FIFA-e.

2008: Prvi čovjek Nogometnog saveza Južne Afrike, Danny Jordaan u pismu od Valckea traži da isplati 10 miliona dolara u ime FIFA-e, što je na kraju postao ključni detalj u slučaju korupcije protiv zvaničnika CONCACAF-a, sjevernoameričke kuće nogometa.

Juna 2015. godine pismo je otkriveno britanskoj agenciji Press Association, svega nekoliko sati nakon što je FIFA negirala umiješanost Valckea u isplatu.

2010: FIFA dodjeljuje domaćinstva svjetskih prvenstava 2018. godine Rusiji i 2022. godine Kataru. Mehanizmi glasanja za SP u Kataru postali su meta žestokih pritisaka i istraga u godinama koje su uslijedile i dovele do stalnog osjećaja opsade FIFA-e.

2011: Mohammed bin Hammam, koji je podržavao Blattera 1998. i 2002. godine, takmiči se s njim za poziciju predsjednika, da bi se povukao pred same izbore. Skandal „Novac za glasove“ kasnije ukazuje na Hammama i zvaničnike CONCACAF-a.

2013: Etički komitet FIFA-e zaključuje kako Blatter nije kriv za loše poteze u skandalu iz 2001. oko ISL-a, ali primorava njegovog prethodnika na mjestu predsjednika, Havelangea, da podnese ostavku na mjesto doživotnog predsjednika zbog primanja nelegalnih isplata.

2015: Dva dana nakon žestokih pritisaka i hapšenja bivših FIFA-inih zvaničnika u zajedničkoj akciji SAD i Švicarske, Blatter je reizabran za predsjednika FIFA-e nakon što se njegov jedini rival, jordanski princ Ali bin Hussein, povukao nakon prve runde glasanja.

Pet dana kasnije, Blatter podnosi ostavku, a kao razloge navodi „potrebu za duboke promjene u FIFA-i“. Radit će kao predsjednik do vanrednih izbora na kojima će biti izabran njegov naslijednik.

Izvor: Al Jazeera i agencije