Šešelj protiv uslova za prijevremenu slobodu

Optužnica Šešelja tereti za zločine protiv čovječnosti te kršenje zakona i običaja ratovanja (EPA)

Optuženi ratni zločinac Vojislav Šešelj obavijestio je pretresno vijeće Haškog tribunala da, ukoliko bude odlučeno da ga privremeno puste na slobodu, ne prihvata nikakva ograničenja osim onog da neće napuštati teritoriju Srbije.

Šešelj je u podnesku Haškom sudu, koji je medijima proslijeđen iz Srpske radikalne stranke, čiji je vođa, naveo da se, ukoliko bude privremeno pušten na slobodu, neće javljati policiji niti nositi elektronsku narukvicu ili druge predmete kojima se narušava ljudsko dostojanstvo.

Navodi i da će učestvovati u političkom životu Srbije, na javnim skupovima, da će davati intervjue novinama, gostovati u televizijskim emisijama i “javno kritikovati Haški tribunal kao nelegalni međunarodni sud”.

Šešelj navodi i da odbacuje bilo kakve garancije Vlade Srbije.

U podnesku je protestovao zbog neodržavanja statusnih konferencija u njegovom predmetu nakon iznošenja završnih riječi, iako je prema Pravilniku o postupku i dokazima predviđeno da se, nezavisno od faze postupka, statusne konferencije moraju održati u roku ne dužem od 120 dana od posljednje statusne konferencije.

Ukidanje pritvora

Kako podsjeća, Pravilnik naglašava da su statusne konferencije mjesto gdje optuženi može pokrenuti pitanja u vezi sa predmetom, uključujući zdravstveno stanje i uslove pritvora, a njemu su, istakao je, ta prava uskraćena.

Šešelj protestuje i zbog nedonošenja odluke o ukidanju pritvora, pa čak i nerazmatranja tog pitanja u razmacima koje nalaže međunarodno običajno pravo.

Pretresno vijeće Haškog tribunala ranije je potvrdilo kako je stranama na suđenju Vojislavu Šešelju za ratne zločine uputilo nalog da se izjasne o mogućnosti da optuženi bude privremeno pušten na slobodu.

U odluci sudskog vijeća, na čelu sa predsjedavajućim sudijom Jean-Claudeom Antonettijem, precizira se da je ta odluka donesena uzimajući u obzir više razloga, među kojima je i narušeno zdravstveno stanje optuženog.

U odluci je, također, navedeno da je poziv stranama upućen zato što u ovom trenutku nije moguće „odrediti tačan datum izricanja presude“, pošto je novi sudija Mandiaye Niang zatražio dodatno vrijeme da se upozna sa predmetom.

Haški tribunal odbacio je prethodno zahtjev Vojislava Šešelja da bude oslobođen ili da suđenje počne ispočetka, nakon izuzeća sudije Frederika Harhoffa na zahtjev samog optuženog.

Optužnica za ratne zločine

Sudska odluka donesena je većinom, uz oprečno mišljenje sudije Koffija Kumelija Afandea koji je ocijenio da je Šešeljev slučaj „bez presedana“.

„Ne mogu se složiti s većinom u odluci da se suđenje nastavi, kada je dovedena u pitanje pravičnost postupka“, naveo je Afande.

Šešelj se 23. februara 2003. godine dobrovoljno predao Haškom sudu, gdje se izjasnio da nije kriv ni po jednoj tački optužnice koja ga tereti za zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja od 1991. do 1993. godine u Hrvatskoj, BiH i Vojvodini.

Od tada je u pritvoru u Scheveningenu, a njegov predmet je i dalje u pretresnom postupku koji je počeo 2007. godine.

Šešelj je, međutim, u julu 2013. zatražio izuzeće sudije Harhoffa zbog sumnje u njegovu pristranost.

Sud je prihvatio Šešeljev zahtjev i umesto Harhoffa imenovan je sudija Mandiaye Niang.

Odvojeno od optužnice za zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja, Šešelj je u tri postupka osuđen zbog nepoštivanja suda na 15, 18 i 24 mjeseca zatvora.

Izvor: Al Jazeera i agencije