Šiiti zauzimaju sunitske džamije

Još od 2003. godine, šiitske frakcije nastoje zauzeti sunitske džamije u Bagdadu pod izgovorom da ih je bivši režim sagradio na šiitskim teritorijama ili zemljištu. Veliki broj ovih džamija još uvijek je u rukama šiitskih milicija, naročito u naseljima sa miješanim stanovništvom ili od posebnog značaja za šiite.  

Sektaški sukob, koji je izbio u Iraku 2003. godine nakon američke invazije na ovu zemlju, predstavljao je ogroman problem koji je povlačio za sobom još niz drugih problema, od kojih je najozbiljniji taj da su šiitske strane preuzele kontrolu nad sunitskim džamijama.

Šiitske frakcije zauzele su sunitske džamije u samom srcu Bagdada, tvrdeći da ih je bivši režim sagradio na zemljištu koje pripada šiitima ili na područjima sa većinski šiitskom populacijom.

Veliki broj ovih džamija i dalje je u rukama šitskih frakcija i milicija, pogotovo u naseljima sa miješanim stanovništvom ili od posebnog značaja za šiite, poput džamije Al-Rahman, koja se nalazi u ekskluzivnoj četvrti sa brojnim stranim ambasadama i vladinim odjelima, zapadno od Bagdada, zatim džamije Poslanikovog prijatelja Selmana al-Farisija u okrugu Al-Madain na jugoistoku Bagdada, zbog posebne vjerske i historijske simbolike koju nosi, te historijske džamije Asefeya nad kojom je šiitski Vakuf preuzeo kontrolu, tvrdeći da se unutar nje nalazi grobnica šiitskog muhadisa (učenjaka poslaničke tradicije).  

Al Jazeera je stupila u kontakt sa Savjetom sunitskih vakufa kako bi pojasnili svoj stav u vezi sa ovim zloupotrebama, no njihov zvaničnik nije želio dati izjavu, ne navodeći razloge koji se kriju iza toga.  

Međutim, od izvora iz Savjeta, koji nije želio da mu otkrijemo identitet, dobili smo informacije da novo predsjedništvo Savjeta ne želi govoriti o ovoj temi zbog straha od reakcija vlasti, posebno ukoliko se uzme u obzir činjenica da je novi predsjednik Savjeta Abdel Latif al-Hmaiem na ovu funkciju došao zahvaljujući dogovoru sa premijerom Haiderom al-Abadijem i šiitskim strankama, prema njegovim riječima. 

Brojni razlozi

Uprkos tome što je formirana parlamentarna komisija za rješavanje spora između sunitskog i šiitskog Vakufa, rad ove komisije je obustavljen odavno, prema riječima predsjednika Parlamentarne komisije za vakufe Abdel Azima al-Ajmana koji naglašava da ne postoje precizne procjene kada je u pitanju broj ovih džamija. 

Al-Ajman pojašnjava da su pojedine džamije oduzete jer su bile u nadležnosti Predsjedništva Republike tokom bivšeg sistema, dok su za oduzimanje ostalih odgovorni razlozi sektaške prirode, te da povratak džamija uveliko ovisi o smirivanju političke i sigurnosne situacije u zemlji.

On je odbacio mogućnost da će neke od tih džamija biti ponovo vraćene u vlasništvo sunita, poput džamije Ali al-Hadi u Samari, što opravdava time da se unutar džamijskog kompleksa nalazi mauzolej dvojice šiitskih imama, zbog čega ne bi bilo ispravno da se uprava te džamije nalazi u rukama sunita. 

Al-Ajman je dodao da predavanje uprave nad džamijom Al-Hadi šiitskom Vakufu ne znači i odobravanje bilo kakvih demografskih promjena na tom području. Istakao je da neuravnotežena reakcija na terorističke napade, poput „samoubilačkih akcija“ na šiitskim teritorijama, imaju za posljedicu napade na sunitske džamije, te da takve aktivnosti sprovode osobe koje su „sektaški motivirane i ponašaju se u tom maniru.“    

Oduzimanje sunitskih džamija ne čini se kao nasumična i nenamjerna pojava, jer se uglavnom javljaju u mjestima od posebnog značaja, poput starih četvrti u Bagdadu gdje dominira sunitsko obilježje ili na područjima demografske borbe, kao što je slučaj u Samari, Diyali i na sjeveru Babylona.     

Obično dolazi i do oduzimanja imovine i objekta oko samih džamija, kao što se desilo u Samari, te prebacivanja vlasništva na šiitski Vakuf zbog odsutnosti vlasnika, što ukazuje na ozbiljne pokušaje da se promijeni demografska slika tog područja.

Prema riječima Muhannada al-Issawija, direktora Centra Bagdad za ljudska prava, na račun sunitskog Vakufa pristižu optužbe da ne obavlja svoju ulogu zaštite džamija, te da se ne zalaže za njihov povratak. On naglašava da su uputili nekoliko zahtijeva Vakufu da im dostavi zvanične brojke o uzurpiranim džamijama, kao i o imamima koji se nalaze u pritvoru, međutim, ova institucija im je odbila dati svoju pomoć. 

Odlagalište otpada

Al-Issawi naglašava da napadi na džamije variraju od pretvaranja u šiitske vakufe, pa sve do spaljivanja ili uništavanja eksplozivom nekih od njih. Također se provode hapšenja osoba koje su angažirane u tim vjerskim objektima, kao što su imami, vaizi i mujezini. Jednom broju ovih vjerskih službenika izrečene su smrtne presude, ističući da su pojedini podlegli pod torturom u vladinim zatvorima.   

Također je naglasio da ne postoji pravni osnov za ono što čine ove šiitske frakcije, te da službeni dokumenti i pravni indikatori ove objekte kategorički vezuju za sunite. Istovremeno, iračke vlasti stoje po strani i ne obavljaju svoju dužnost da zaštite te džamije.    

Ali najgora stvar u svemu tome, prema Al-Issawiju, jeste ta da su pojedine džamije pretvorene u deponije, kao što je slučaj na području Al-Bayae i al-Hurriyae, te četvrti Al-Aamil, zapadno od Bagdada. Prema njegovim riječima, nekoliko džamija na jugu Bagdada i Jurf Sakhara pretvorene su u logore šiitskih milicija za ubijanje i mučenje.    

Izvor: Al Jazeera