Sjećanje na žrtve totalitarnih režima

Evropski dan sjećanja na stradale u totalitarnim i autoritarnim režimima, ministri Evropske unije obilježavaju u Bratislavi.

Slovačka, koja predsjedava Vijećem ministara Evropske unije, u to vrijeme, prije skoro 70 godina, bila je dio Čehoslovačke i predstavljala granicu komunizma istočne Evrope. Nakon Drugog svjetskog rata na tom području se branila sloboda govora i vjeroispovijesti.

Ljudi su politički progonjeni, zatvarani i kažnjavani prisilnim radom. Mnogi su na tim mjestima izgubili život. Na prebjege u Austriju, koji su plivali preko Morave, pucalo se. Procjenjuje se da je tako ubijeno 400 osoba.

Više od 60 godina stara sjećanja Eugenia Vyskočilova Anoškinova prepričava u dahu. Za vrijeme komunizma tri je godine provela u zatvoru.

“Te tri godine bile su nešto užasno. To je vjerovatno bilo najgore doba moga života. I prije smo s porodicom prošli mnogo toga. Bježali smo, evakuisali su nas. Ali te tri godine u zatvoru su bile grozne, jer nisam znala zašto sam tamo”, kazala je Eugenia Vyskočilova Anoškinova.

Vjerovatno, dodaje, jer je prijatelju pomogla u bijegu, a tad su joj bile 24 godine.

“To je bilo vrlo, vrlo teško. Svjetlo je bilo upaljeno cijelu noć. Cijelu noć. Nisi mogao ničim pokriti oči. Iscrpljujuće je bilo glasno lupanje i uzvici…“, kazala je Vyskočilova Anoškinova.

Željezna zavjesa komunizma do 1989.godine prolazila je samo nekoliko kilometara od centra Bratislave.
 
„Stotine ljudi izgubile su život pokušavajući preplivati rijeku Moravu kako bi ušle u Austriju. To mjesto tada je mnogima predstavljalo put u slobodu“, javlja reporterka Al Jazeere Katarina Drlja.

Sada je, zbog historijske vrijednosti, turistička atrakcija. A bodljikava žica koja je nekada priječila prolaz, isprepletena je u srce.
                                                             
Bez prošlosti nema budućnosti

Dokumente iz tog vremena čuva Slovački nacionalni memorijalni institut.

“Bez prošlosti, nema budućnosti. Historija je učiteljica života. Ako gurnemo sve te događaje u stranu, pitanja se neće riješiti sama od sebe. Moramo se suočiti s prošlošću”, navodi Ondrej Krajnak, Slovački nacionalni memorijalni institut.

Nepregledne police arhiva služe kako više niko povezan s totalitarnom prošlošću ne bi došao na vlast. No, da se historija ipak ponavlja, smatra Daniel Milo, stručnjak za ekstremizam.

“Ono što sada vidimo u širem Evropskom kontekstu je neka vrsta oživljavanje krajnje desnih populističkih stranaka, koje se igraju sa strahom ljudi. To čemu svjedočimo je drugi oblik historijskih ideologija koje su samo presložene, prilagođene trenutnoj političkoj situaciji”, navodi Daniel Milo, stručnjak za ekstremizam.

A srž problema, ili njegovo rješenje čini svaki glas na izborima.

Izvor: Al Jazeera