Škotska ima hrabro žensko srce

Nicola Sturgeon je postala politički aktivna sa 16 godina (Reuters)

Britaniju bi mogla da sustigne slična sudbina, u koju je Ujedinjeno Kraljevstvo bacilo Evropu, potežući proces odvajanja od Evropske unije. Baš kada je nekadašnja ministarka unutrašnjih poslova, sadašnja premijerka Tereza Mej bila spremna da potegne Član 50 za početak formalnog razlaza od EU-a, Škotska je najavila novi referendum u kome bi se Škoti ponovo izjašnjavali o tome da li žele da ostanu unutar Britanije ili će poći svojim putem kao nezavisna država.  

Na plebiscitu organizovanom uz saglasnost Londona 2014. Škoti su odbacili ovu mogućnost. Tadašnji premijer Britanije Dejvid Kameron obećao je Edinburgu povrat mnogih ovlašćenja i veću autonomiju.

“Pitanje je samo kada će, a ne da li će Škotska postati nezavisna”. Svoje ubeđenje da će se zemlja kojoj je na čelu sigurno odvojiti od Velike Britanije Nikola Stardžen izložila je još  2014. godine, kada je posle neuspelog referenduma o škotskoj nezavisnosti, njen mentor Aleks Salmond podneo ostavku na mesto predsednika Škotske nacionalne partije i prvog ministra Vlade u Edinburgu.

Novi referendum

Za Nikolu Stardžen, koja je izabrana da bude naslednik Aleksa Salmonda, nema više dileme da je najbolje vreme za novi referendum o otcepljenju u jesen sledeće godine ili najkasnije u rano proleće 2019. Stardžen želi da se ponovljeni referendum za škotsku nezavisnost održi pre nego što bude “suviše kasno”, ali kad budu poznati svi najvažniji uslovi za razdvajanje Velike Britanije od Evropske unije.

Ako joj se u Londonu izađe u susret, referendum u Škotskoj, održaće se u najgore vreme za Ujedinjeno Kraljevstvo: kad pregovori o uslovima za razlaz budu u zenitu, umesto da se fokusira na cenjkanje sa EU-om, tim Tereze Mej moraće da se usredsredi na teritorijalno očuvanje svoje unije. Jer za škotskim primerom mogle bi da pođu Irska i Vels.

Nekadašnja imperija i svetska supersila za kratko vreme našla se u svom najkritičnijem istorijskom trenutku u rukama dve žene. Uz konstantnu kraljicu Elizabetu (90), koja je na prestolu još od 1952. godine, tu su liberalna socijaldemokratkinja Nikola Stardžen (46), prva žena na čelu Škotske nacionalne partije i prva premijerka Škotske i Tereza Mej (61) koja je nakon ostavke Dejvida Kamerona 13. jula 2016. bez izbora, automatski postala liderka Konzervativne partije i šefica Vlade Ujedinjenog Kraljevstva.

Obe premijerke došle su na vlast na krilima referenduma koji su pogubno uticali na položaj njihovih prethodnika. Ako ćemo da budemo pravedni, i Aleks Salmond i Dejvid Kameron poneli su se viteški u skladu sa svojim obećanjima, posle izgubljenih referenduma. Kada je Škotska sa 55 odsto glasova odbacila predlog da postane nezavisna država i otcepi se od Velike Britanije, Salmond se povukao sa funkcije, i predložio svoju dugogodišnju saradnicu Nikolu Stardžen da ga zameni.

Njena funkcija potvrđena je na unutarstranačkim, a kasnije i na parlamentarnim izborima. Kameron se posle iznenadnog poraza njegove opcije o ostanku Britanije unutar Evropske unije (na referendumu 23. juna 2016.) povukao sa svih funkcija i otišao u penziju. Na njegovo mesto je bez izbora došla Tereza Mej, koju su novinari prozvali Drugom čeličnom lejdi (posle Margaret Tačer, kojoj pripada zauvek prvo mesto).

U britanskom ringu su posle više referendumskih groznica praktično ostale njih dve: Druga čelična lejdi i prva žena premijerka Škotske, koje se uz sve ostale haotične vetrove spore oko prava, svrhe i tajminga drugog škotskog plebiscita o nezavisnosti. Sve to, kao i uvek do sada, sa prestola posmatra Elizabeta Druga, navodno neutralna kraljica, koja je u ovom trenutku jedini, makar i simbolični garant kontinuiteta zemlje.

Kakav će biti ishod ove igre prestola koja je čudnom igrom slučaja pala u ženske ruke?

Nikola Stardžen za sada, u moralnom smislu ima veliku prednost nad Drugom čeličnom lejdi. Nju zbog doslednog stava i nacionalnog naboja, zovu “Veliko, hrabro škotsko srce”. Ona je svoju funkciju potvrdila na izborima i izabrala je trenutak da ponovo pokuša da ostvari svoj manifest koji je ujedno i suštinski program njene partije (SNP).

Tereza Mej je, nasuprot njoj, pragmatična političarka koja je izašla neozleđena iz haosa prouzrokovanog odlukom o Bregzitu, predstavljajući se kao lider koji će povesti zemlju iz EU-a, iako je zvanično, premda ne sa entuzijazmom, bila za ostanak u Uniji.  

Celokupna politička i medijska javnost Engleske danas zahteva od Tereze Mej da ne dozvoli da se škotska premijerka (Nikola Stardžen) “poigrava i razbija duboke veze Unije”.

Tereza Mej reagovala je na zahtev Nikole Stardžen oslanjajući se na patriotske sentimente. Ona ne dozvoljava da se članstvo u EU poredi sa Ujedinjenim Kraljevstvom jer “mi smo jedna zemlja već više od 300 godina, zajedno smo se borili, zajedno radili, postigli smo mnogo toga zajedno, ne sme se dozvoliti da igre sa interpretacijom ustava razbiju našu zajedničku prošlost i budućnost”. Ali na tu retoriku Edinburg je ostao tvrda srca.

“Gospođa Mej može da maše svojim prstom koliko god hoće”, upozoravaju iz SNP-a, ali ako Mejova ne osigura da Škotska ostane u Asocijaciji za slobodnu trgovinu, (među čijim članicama su Norveška i Island), Edinburg će insistirati na drugom referendumu.

Ni Evropska unija nije baš oduševljena idejom Škotske da usred pregovora sa Britanijom pristupi izjašnjavanju o nezavisnosti. Škotska nikako ne može da računa da bi mogla da automatski nasledi britansko članstvo u EU-u, već bi morala da stane u red zajedno sa ostalim zemljama kandidatima za ulazak u EU, poručuje se iz Brisela. Čak i kada bi briselska birokratija bila spremna da joj iz političkih razloga pruži mogućnost za ubrzani postupak pridruživanja, tome bi se oštro suprotstavio Madrid zbog svojih problema sa autonomnom pokrajinom Katalonijom, koja insistira na referendumu o otcepljenju od Španije. Iz istih razloga Španija je jedna od zemalja EU-a koja ne priznaje nezavisnost Kosova niti će ga ikada priznati (kako je iz Ministarstva spoljnih poslova Španije više puta potvrđeno autoru ovog teksta) uprkos pritiscima kojim je Madrid izložen.

Uvjerena u nezavisnost

Nije lako Nikoli Stardžen da u takvim haotičnim međunarodnim okolnostima, ostvari ciljeve za koje bi u ovom trenutku glasalo nešto manje od polovine Škota. Škotska je na referendumu o otcepljenju Britanije od EU-a, glasala za ostanak Ujedinjenog Kraljevstva u evropskoj zajednici. Ali poslednja istraživanja pokazuju da i među Škotima raste evroskepticizam.

Aleks Salmond dobro je poznavao Stardžen kada je izabrao za svog naslednika. Stardžen je u SNP ušla još kao tinejdžerka, kada je imala 16 godina i ostala joj je lojalna i u najtežim trenucima. Na ulazak u politiku podstakla ju je svojevremeno premijerka Britanije Margaret Tačer.

“Videla sam da je mnogo ljudi bez posla, da nemaju nikakvu perspektivu i to je uticalo na moje ubeđenje da Škotska ne može da ostvari ideale o socijalnoj pravdi, ukoliko ne krene svojim nezavisnim putem”, rekla je nedavno Bi-Bi-Siju. Od rane mladosti postala je svesna da je “loše za Škotsku da je vodi torijevska vlada, koju nismo izabrali”.

Za razliku od mnogih sunarodnika koji su glasali za laburiste, Stardžen je od početka bila uverena da je jedini izlaz za prosperitetnu Škotsku, nezavisnost. Kao opozicionar u nekadašnjem škotskom parlamentu prozivala je tada vladajuće laburiste da polože račune o rezultatima u zdravstvu, obrazovanju i pravosuđu.

U dvojcu sa Aleksom Salmondom bila je veoma uspešna. Publika je uživala kada su se Salmond i Stardžen smenjivali na govornici prepričavajući anegdote jedan o drugome. Jednom je čak otkrila da je tadašnji premijer (Salmond) uspeo da steše svoju figuru, zahvaljujući dijeti koju praktikuje pop diva Bijonse. Salmond je u intervjuima škotskim medijima mnogo puta priznao da mu je Stardžen pomogla da postane mekši, da otupi svoj oštar, svađalački ton. Mnogi političari zaboravljaju da je umeće rukovođenja mnogo više od presecanja i poklapanja sagovornika u debati, govorio je tada Salmond, odajući priznanje svojoj zamenici što ga je naučila mnogim “veštinama” za koje ranije nije imao sluha.

Poznata po upornosti

Kada je SNP ostvarila prvu izbornu pobedu nad laburistima i postala vladajuća stranka u Škotskoj, Stardžen je ovaj preokret okarakterisala kao promenu u škotskoj političkoj matrici. SNP je uspela zato što je privržena stalnom kontaktu sa građanima kojima je na usluzi, rekla je tada. Salmond je nju zadužio da nadgleda i organizuje prvi referendum o nezavisnosti Škotske. Najviši funkcioneri u Londonu tada su rekli da  sa imenovanjem Nikole Stardžen “stvari sa Škotskom postaju ozbiljne”.

Kada se po Britaniji čulo da Nikola Stardžen traži novi referendum, mnogi su se zabrinuli, poznajući njenu upornost. Dejli Telegraf je čak u jednom trenutku na svoj sajt stavio naslov u kome poziva da se Nikoli Stardžen “odseče glava”. Pošto je to poziv na linč, ubrzo je ovaj tabloid ublažio naslovnu stranicu.  

Škotska premijerka ne bori se samo na papiru za žensku ravnopravnost – u njenoj vladi ministarki ima koliko i ministara. Obožava da gleda dansku seriju Premijerka, a na pitanje šta bi smatrala svojim najvećim političkim uspehom, Stardžen je jednom odgovorila da bi najpre volela da obezbedi podjednako vrednovanje muškog i ženskog rada. U to, da je jednako sposobna kao muški političari, i da je u kriznim trenucima jača i upornija od njih, bio je uveren Aleks Salmond, kada joj je prepustio vođstvo u partiji i u zemlji, koja će kad tad, “postati nezavisna”, ako na njenom čelu ostane popularna Škotlanđanka.  

Izvor: Al Jazeera