Oglasi

Skrivena historija BiH: Jeste li čuli za Daorson?

U Hercegovini se nalazi grad Daorson, čiji je ilirski narod bio saveznik velikog imperatora Julija Cezara.
Specifičnost Daorsona jesu 'kiklopski zidovi'Ustupljeno Al Jazeeri

Bogato historijsko naslijeđe Bosne i Hercegovine privlačilo je pažnju mnogobrojnih domaćih i stranih istraživača. Srednji vijek, doba Osmanlija, austro-ugarski period, te vrijeme prve i druge Jugoslavije bili su predmet detaljnog zanimanja i istraživanja u znatno većoj mjeri nego što je to bio slučaj s periodom antičke Bosne i Hercegovine.

Upravo iz tog razloga ova "skrivena historija" u manjoj je mjeri poznata u regiji, ali i samoj Bosni i Hercegovini. Stolac, grad u Hercegovini, većinom je poznat po srednjovjekovnim stećcima, te ratnim stradanjima u periodu od 1992. do 1995, a u znatno manjoj mjeri po tome što se u njegovoj blizini nalazi grad Daorson, jedan od najstarijih antičkih gradova u Evropi.

Narod vjeran Juliju Cezaru

Daorson je naseljavao istoimeni ilirski narod, koji je ostao upamćen kao vjerni saveznik velikog imperatora Julija Cezara.

Salmedin Mesihović, profesor na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, objašnjava historijat tog veoma značajnog područja i naroda koji ga je naseljavao u antičkom razdoblju.

"Gradinsko naselje na Ošanjićima kod Stoca nastalo je u toku željeznog doba, dok sačuvane zidine i najveći dio nalaza potječu iz helenističkog razdoblja, kada se Daorson, kao narodno i političko središte ilirskih Daorsa, najviše razvio. Ovaj ilirski narod je u trećim i prvim decenijama 2. stoljeća p. n. e. priznavao vlast ardijejske dinastije Agronida, koja je vladala prostranom 'Ilirskom državom'. Međutim, u Trećem ilirskom ratu Daorsi su se otcijepili od te države, izdali kralja Gencija i prešli na rimsko-italsku stranu. Za nagradu su dobili 'nezavisnost', pod protektoratom Rimske republike. U narednom periodu ostali su vjerni Republici, pa su učestvovali na rimskoj strani dok je trajalo osvajanje ilirskih zemalja na zapadnom Balkanu. U tom periodu njihovi najveći neprijatelji bili su Delmati, koji su bili izrazito protivrimski. Za vrijeme Drugog građanskog rata Daorsi su bili na strani frakcije koju je vodio Julije Cezar, a Delmati na strani tradicionalističke frakcije, koju je vodio Pompej. U toku rata Delmati su zauzeli i razorili helenistički Daorson", govori Mesihović.

Lokalitet Daorsona je nedovoljno zastupljen u turističkoj ponudi Bosne i HercegovineUstupljeno Al Jazeeri

Specifičnost Daorsona jesu "kiklopski zidovi", izgrađeni kao zaštita od eventualnih napada rivalskih naroda. Značajno je spomenuti i to da je na području Daorsona pronađen novac koji se veže za period življenja Daorsa.

"Riječ je o zidinama (s dva tornja i vratima građenim od velikih kamenih blokova) koje su odvajale utvrđenje na gradini. Ovi 'kiklopski zidovi' ustvari su snažne fortifikacije koje su trebale dovoljno dugo zaštititi Daorson od eventualnih napada drugih ilirskih naroda, sve do dolaska rimske pomoći. Međutim, za vrijeme Drugog građanskog rata Julije Cezar bio je previše zaokupiran borbama na drugim frontovima, pa nije bio u mogućnosti poslati adekvatne trupe na ovu bojišnicu, što su iskoristili Delmati da zauzmu Daorson. Ovo područje značajno je i zbog toga što je tu pronađen novac Daorsona, na kojem, uglavnom, prevladavaju motivi brodova s natpisom na grčkom jeziku", ističe Mesihović.

Lokalitet svjetskog značaja

Amra Šačić-Beća, profesorica na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, ističe da je ovaj lokalitet nedovoljno zastupljen u turističkoj ponudi Bosne i Hercegovine. Iako je, kako kaže, Daorson lokalitet svjetskog značaja, on nije naveden na mapama domaćih i regionalnih turističkih agencija.

"U turističkim prospektima Daorson se tretirao kao samo jedan u nizu arheoloških lokaliteta u Bosni i Hercegovini iako on definitivno predstavlja lokalitet svjetskog značaja. Razlog je vjerovatno taj što je naš turizam, kao grana privrede, uglavnom orijentisan ka obilasku vjerskih objekata i prirodnih bogatstava. Vjerujem da bi veća promocija Daorsona privukla više obrazovanih i kulturno osviještenih turista. Dosta mojih kolega iz inostranstva ističu kako bi studentskoj populaciji Daorson bio veoma zanimljiv, jer teško da takvo nešto mogu vidjeti kod kuće. Nažalost, Daorson je rijetko na listi mjesta u Bosni i Hercegovini koja se nude turistima prilikom odabira turističkih destinacija. U dosta slučajeva turisti posjećuju Daorson na vlastitu inicijativu bez neke zvanične ponude agencija", navodi Šačić-Beća.

Lokalitet Daorsona može se u velikoj mjeri promovisati posredstvom UNESCO-ove liste za zaštitu svjetske baštine. Stoga, kako kaže Šačić-Beća, bosanskohercegovačko društvo treba težiti ka uvrštavanju Daorsona na tu listu i dodaje da je na tom putu važna pomoć muzejima i obrazovnim institucijama.

Lokalitet Daorsona može se u velikoj mjeri promovisati putem UNESCO liste za zaštitu svjetske baštineUstupljeno Al Jazeeri

"Daorson, naravno, nije jedino historijsko blago koje su nam u naslijeđe ostavili ilirski narodi, te na njegovoj promociji moramo mnogo više raditi kroz obrazovni sistem. U tom kontekstu važna je podrška muzejima i institucijama koje čuvaju arheološke ostatke iz perioda ilirske prošlosti. Sistematski moramo zaštititi taj dio svoje historije s obzirom na to da i u drugim kulturama postoje interesi za prisvajanjem tog dijela naše baštine. Navest ću primjer statue Batona Dezidijatskog, koja se nalazi u Tirani, iako je taj veliki borac za ilirsku nezavisnost u borbama protiv Rima rođen i živio u dolini rijeke Bosne. Nadam se da će uskoro taj velikan naše historije dobiti spomenik u nekom od gradova srednje Bosne. Koliko mi je poznato, u susjednoj Hrvatskoj trenutno se priprema igrani film na temu borbe ilirskih naroda protiv Rimljana. To je odličan primjer kako popularizirati i promovisati jedan segment prošlosti, pa bih takav vid promocije prepoznala kao dobar način da se javnost upozna s ilirskim naslijeđem. Nadam se da će i bosanskohercegovački umjetnici unutar svog djelovanja dati prostora brojnim ilirskim zajednicama koje su naseljavale prostor naše države", ističe Šačić-Beća.

Čuvena Mikena

Ovaj grad napravljen je po uzoru na čuvenu Mikenu, što je još jedna od stvari koja može biti zanimljiva potencijalnim turistima pri posjeti tom lokalitetu. Šačić-Beća navodi da se "važnost Daorsona ogleda i u činjenici da taj drevni grad dokazuje kako je na tlu Bosne i Hercegovine urbani razvoj počeo prije vise od 2.300 godina". Time se sasvim sigurno ne mogu pohvaliti mnoge bogatije i razvijenije evropske i svjetske države nego što je Bosna i Hercegovina, o čemu nastavlja govoriti Šačić-Beća:

"Daorson je jedan od najstarijih gradova Evrope čije ostatke možemo danas posjetiti. Sagrađen je po uzoru na čuvenu Mikenu, koja je opjevana u slavnim Homerovim epovima Ilijadi i Odiseji, jer je vođa svih Grka pod zidinama Troje bio mikenski kralj Agamemnon. Iako je, hronološki gledano, Homerova Mikena gotovo milenij starija od našeg Daorsona, posjetitelji tog ilirskog grada mogu osjetiti dašak magičnog Homerovog svijeta, kojim dominiraju olimpski bogovi, epski junaci i kiklopi, koji su, prema legendama, napravili gradove koji izgledaju poput onog čije ostatke imamo na Ošanjićima iznad Stoca u Hercegovini. Upravo je to daorsko naselje, koje je na neki način danas jedan od simbola ilirske kulture, ironično uništeno u 1. stoljeću p. n. e., ne od Grka ili Rimljana, kako bi se dalo očekivati, već od ratobornih ilirskih Delmata. Kako Daorson ponovo ne bi doživio sličnu sudbinu i bio uništen ili zaboravljen, važno je da šira javnost zna kakav arheološki dragulj predstavljaju ostaci tog grada. Osim toga, turistički potencijal tog ilirskog naselja, kao i cijelog stolačkog kraja nemjerljiv je. To je zaista jedinstven prostor gdje se može pratiti historijski razvoj hiljadama godina, što je samo po sebi najbolja reklama koju jedno mjesto u savremenoj Evropi može imati", zaključuje razgovor Šačić-Beća.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.