Skupština Kosova podržala formiranje Specijalnog suda

Poslanici Skupštine Kosova usvojili su Zakon o posebnim vijećima, kao i Zakon o finansijskoj podršci eventualnim optuženima, čime su se stvorili uslovi za formiranje Specijalnog suda za ratne zločine.

Ta bi pravosudna institucija trebala da se bavi navodima prema kojima su pripadnici Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) počinili ratne zločine tokom i neposredno nakon rata.

Reporter Al Jazeere Avni Ahmetaj javlja iz Prištine da će središte suda biti van Kosova, te da će on imati primat u nadležnosti nad svim drugim kosovskim sudovima.

Ranije su poslanici Skupštine Kosova usvojili ustavni amandman koji je otvorio put osnivanju Specijalnog suda za ratne zločine.

Za osnivanje suda glasala su 82 poslanika, dok ih je pet bilo protiv. Opozicioni poslanici nisu glasali, javio je Ahmetaj.

Vanredna sjednica

Skupština Kosova je po ubrzanoj proceduri glasala za predložene nacrte zakona, nakon što je premijer Isa Mustafa zatražio vanrednu sjednicu Skupštine.

Opozicione stranke protivile su se osnivanju suda, pa su se odlučile na bojkot vanredne sjednice koje je počela u kasnim večernjim satima.

Skupštinski poslanici opozicije prethodno su predali prijedlog za razmatranje rezolucije o zločinima Srbije na Kosovu, ali on nije dobio podršku većine poslanika.

Opozicija je, takođe, tražila da se navodima za ratne zločine bavi kosovsko pravosuđe.

Mustafa je ranije pozvao je sve poslanike da podrže ustavne promjene jer je to, kako je rekao, u interesu svih građana Kosova.

“I ja dijelim mišljenje da bi bilo mnogo bolje kada bi se ovaj proces odvijao na Kosovu i da mi budemo u stanju da provodimo nezavisna suđenja, ali nažalost česti propusti u vladavini prava su uticali na to da se izgubi povjerenje međunarodne zajednice da ovaj proces može da se vodi u našoj zemlji. A to je suština ovog problema”, rekao je Mustafa.

“Jedina država koja je odgovorna za zločine koji su se desili u našoj zemlji tokom 1998. i 1999. je Srbija. Svima vama koji ćete podržati osnivanje specijalnog suda hoću da vas podsjetim da samo tokom posljednjeg rata na Kosovu ona država koja sada izigrava ulogu žrtve ubila je preko 12.000 građana Kosova. Većina njih su bili nenaoružani civili”, upozorila je Valdete Bajrami iz Inicijative za Kosovo.

Zahtjev SAD-a i EU

Skupština Kosova je u junu ove godine odbacila amandman na Ustav Kosova nakon što dio poslanika iz vladajuće Demokratske partije Hashima Thacija tada nije dao podršku tim promjenama, javlja Al Jazeerin reporter, Avni Ahmetaj.

“Premijer Kosova [Isa Mustafa] nedavno je izjavio da je osnivanje Suda eksplicitan zahtev Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije i dodao da je nemoguća gradnja i razvoj Kosova bez podrške prijateljskih država. Zahtev za osnivanje Specijalnog suda je rezultat nezavisne krivične istrage, koju je vodio specijalni istražni tim na čelu sa tadašnjim glavnim tužiocem Clintom Williamsonom. Od 2011. do 2014. godine Williamson je istraživao navode izvestioca Saveta Evrope Dicka Martyja, da je grupa čelnika OVK počinila ratne zločine tokom rata na Kosovu i neposredno nakon toga”, javlja Ahmetaj.

Prema izvještaju specijalnog istražnog tima iz 2014. godine, nekoliko visoko rangiranih vođa OVK-a koristilo je elemente te organizacije u namjeri da izvrše zločine kako bi pribavili političku moć i bogatstvo. U izvještaju je, takođe, naglašeno da su žrtve tih zločina većinom bili Srbi, Romi i druge manjine, ali i kosovski Albanci koji su označeni kao saradnici Srba ili su, što je češći slučaj, bili politički protivnici rukovodstva OVK-a.

“Specijalni istražni tim 2014. godine izvestio je da je došao do neospornih dokaza za podizanje optužnice protiv pojedinih bivših vođa OVK-a i najavio da će optužnice biti podignute kada se uspostavi pravosudni mehanizam pred kojim će se održati potpuno nezavisno, nepristrasno, transparentno i bezbedno suđenje. Ustavne promene su prvi korak ka uspostavljenu tog mehanizma. Drugi korak je usvajanje zakona koji reguliše pravosudni mehanizam za osnivanje suda”, javlja Ahmetaj.

Eksperti Evropske unije nedavno su proslijedili kosovskim vlastima konačnu verziju tog zakona, ali Skupština ne može da mijenja tekst zakona. Do poslanika je da se odluče hoće li ga usvojiti ili odbiti.

“U zakonu stoji da će biti osnovana posebna veća pri svakom nivou sudskog sistema na Kosovu, na osnovnom, apelacionom, vrhovnom i ustavnom sudu. U tim većima biće angažovane isključivo međunarodne sudije i tužioci, a sedište suda bi trebalo da bude van Kosova. U okviru svoje nadležnosti, veće će imati primat nad svakim drugim sudom na Kosovu, a baviće se delima zločina protiv čovečnosti i ratnih zločina – koja su izvršena između januara 1998. i decembra 2000. godine”, javlja Ahmetaj.

Odbijeno razmatranje Prijedloga rezolucije o genocidu

Kosovski parlament odbio je danas da razmatra i usvaja Prijedlog rezolucije o navodnom genocidu vojnih i policijskih snaga SR Jugoslavije nad kosovskim Albancima 1998-99. godine, koji su podnijele tri opozicione stranke.

Protiv ovog prijedloga glasalo je 55 poslanika, za je bilo 42, dok ih je petero bilo suzdržano.

Inicijativu su podnijeli pokret Samoopredjeljenje, Savez za budućnost Kosova i Inicijativa za budućnost Kosova, a koji smatraju da su pripadnici srpskih sigurnosnih snaga počinili genocid nad Albancima tokom posljednjeg rata.

Direktor Kancelarije za Kosovo i Metohiju pri Vladi Srbije, Marko Đurić, izjavio je ranije kako bi usvajanje rezolucije o genocidu u kosovskoj skupštini onemogućilo normalan dijalog Beograda i Prištine i dovelo u pitanje sve što je dosad postignuto briselskim sporazumom.

Đurić je rekao kako je siguran da srpski predstavnici u kosovskoj skupštini neće podržati takav prijedlog i istakao da odluka Vlade ne bi smjela biti donesena bez konsultacija sa Srbima na Kosovu.

“To bi vrlo otežalo razgovore o normalizaciji i morali bismo ozbiljno da razmatramo što i kako dalje nakon tog poteza, koji bi bio neprijateljski prema našoj zemlji i narodu”, rekao je Đurić.

Inicijativu je u petak Predsjedništvu kosovske skupštine predložila voditeljica grupe Alijanse za budućnost Kosova (AAK) Donika Kadaj Bujupi, a taj prijedlog su podržale ostale parlamentarne grupe.

AAK je jedna od najjačih opozicionih partija u kosovskom parlamentu.

Početkom februara, zamjenik ministra vanjskih poslova Kosova, Petrit Selimi, najavio je da će pitanje genocida i ratne štete koju je Srbija nanijela Kosovu biti otvoreno u dogledno vrijeme.

On je tada kazao da “ogromna dokumentacija Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) dokazuje izvan svake sumnje da je srpska država jedina odgovorna za milijarde eura štete nanesene civilnoj imovini i za gubitke ljudskih života”.

Izvor: Al Jazeera i agencije