Skupština Srbije će razmatrati Aleksin zakon

Odbor za prava djeteta Skupštine Srbije prihvatio je inicijativu za uvođenje Aleksinog zakona, koji uvodi oštrije mjere u borbi protiv vršnjačkog nasilja.

S obzirom na to da taj zakon predviđa izmjene tri zakona u oblasti rada, prosvjete i državne samouprave, kao i uvođenje institucije dječijeg ombdusmana, Odbor je nadležnim ministarstvima, kao i zaštitniku građana, naložio da razmotre prijedlog nacrta i dostave Skupštini svoje preporuke, nakon čega će se nacrt naći na javnoj raspravi.

“Ova inicijtiva je možda još senzibilnija u odnosu na sve druge, jer i sa jedne i sa druge strane imamo isključivo decu. I izmene i predlozi zakona, mere koje se predlažu, a odnose se na decu, jer ima i onih koje se odnose na direktore škole i lokalne samouprave, moraju pažljivo da se donesu, da ne napravimo od dece žrtve dete, koje će kasnije uraditi nešto što nijedno društvo ne želi. Moramo da budemo pažljivi u svemu tome, da formiramo zdravo društvo ovim izmenama i dopunama”, rekla je Maja Gojković, predsjednica Odbora za prava djeteta Skupštine Srbije.

Nasilje iz dana u dan sve veće

Aleksin zakon ime je dobio po Aleksi Jankoviću, 14-godišnjem dječaku iz Niša, koji je prije skoro pet godina izvršio samoubistvo nakon višemjesečnog vršnjačkog nasilja.

Ovog maja bit će pet godina kako ga nema. Dječak, koji je utočište od svakodnevnih batina u školi vidio jedino u smrti, danas je u Srbiji simbol odlučnog “ne” vršnjačkom nasilju i pokretač masovne građanske inicijative da se uvede Aleksin zakon.

“Iza njega stoji ogroman broj roditelja i nastavnika, mnogi od njih nam se javljaju, preko profila i društvenih mreža daju podršku Aleksinom zakonu, zato što prepoznaju problem, zato što su neposredni očevici dešavanja po školama. Zato što je nasilje iz dana u dan sve veće”, kaže Bojan Janković, Aleksin otac.

Praznina koja je ostala iza Alekse, pokrenula je lavinu – i događaja, i sjećanja.

Zaposleni u školi okretali glavu

Vladimirova kćerka imala je samo tri godine kada ju je prvi put maltretirao vršnjak u vrtiću. Dragana je sedmi razred završila s napuklim rebrom poslije prebijanja u odjeljenju. Danas je ona autorica Nacrta Aleksinog zakona, a on organizira proteste podrške njegovom usvajanju.

“Ako neko nasilje traje, i traje, i traje, i ima kontinuitet, to ne može više da se podvede pod dečijom igrom, a to je problem i u srednjoj školi i u osnovnoj školi. U svim nivoima nastave se dešava da ljudi negiraju neko nasilje. Da kažu – pa, dobro, šta sad, rešiće oni to međusobno. Pa, očigledno, ako to traje već nekoliko meseci, onda ne rešavaju to međusobno”, objašnjava Vladimir Jovanović, ogranizator protesta za Aleksin zakon.

Činjenica koju su utvrdile i nadležne službe, da su zaposleni u školi okretali glavu od onoga što se dešavalo Aleksi, nešto je što bi se izmjenama zakona moralo iz korijena mijenjati.

“Probali smo njih opet da uvedemo u celu priču, zapretivši im da će izgubiti licencu i pravo da ikada više priđu školi ako usled nepoštovanja svih onih postojećih protokola, neadekvatnog reagovanja opet nastupi neka teška posledica po neko dete, ili, ne-daj-Bože, smrt nekog deteta. Ne bi se smelo dozvoliti da takvi ljudi ikada više budu vaspitno-obrazovni uzori bilo kome”, kaže Draga Ćorić, autorica nacrta Aleksinog zakona.

Zakon predviđa nove kazne

Aleksin zakon predviđa osnivanje nezavisnog organa za prevenciju vršnjačkog nasilja, suspenziju učenika, kao novu vaspitno-disciplinsku kaznu, kazne za neodazivanje roditelja, prijavu slučaja kao “zanemarivanje djeteta” i novčanu kaznu do 800 eura te pooštravanje odgovornosti direktora škole – oduzimanjem licence.

Uprkos masovnoj podršci, ima i onih koji, kako kažu Aleksini roditelji, smatraju da Srbija već ima zadovoljavajuća zakonska rješenja.

“Aleksin zakon i nije potreban, jer mi već takav zakon imamo. Nažalost, mi takav zakon nemamo. Jer da smo imali Aleksin zakon, on bi danas bio živ naravno”, kaže Dragana Jankvoić, Aleksina majka.

Aleksin zakon predviđa izmjene više postojećih zakona iz sfere obrazovanja, vaspitanja i sigurnosti djece. Trenutno ga na online peticiji i društvenim mrežama podržava više od 35.000 ljudi.

Izvor: Al Jazeera