Slatka zarada od lješnjaka

Za jedan hektar zasada lijeske potrebno je najviše 1.500 eura. Prvi urod za prodaju ubire se tek poslije šest ili sedam godina.

Čak i po najnižoj cijeni i najnižoj količini ploda po stablu, zarada je gotovo 10 puta veća.

Al Jazeerina reporterka Ljiljana Smiljanić obišla je zasad lijeske u selu Blatnica kod bh. grada Teslića.

Vlasnik Veselin Savić strpljivo obilazi jedan od tri zasada lijeske.

Ideja o uzgoju lješnjaka, je, sada priznaje, bila pravi potez, iako ga je dugo mučilo koje voće da zasadi.

“Pa sam slučajno otišao na internet. Vidio sam da je potražnja lješnjaka velika, tako da sam se bez nekog velikog razmišljanja odlučio za to. Potražnja, znači, samo tržište je tražilo to”, kaže Veselin.

Manje rada

Prva godina zahtjeva najviše ulaganja. Za početak, pripremu zemljišta i navodnjavanje. Ipak, najviše koštaju sadnice.

Sve je lakše sa lješnjacima, nego sa voćem poput jabuka i krušaka, priča Veselin.

Treba i manje rada, ali i hemijskih sredstava za zaštitu. Također, lješnjaku ni hladnoća ne može ništa.

Veselin Savić kaže da ova regija uvozi 95 posto lješnjaka i da tek pet posto dolazi iz domaće proizvodnje.

Siguran otkup

Jedina teškoća je što se na pun urod dugo čeka. Stabla rađaju prve plodove poslije tri godine.

Proizvodnja slatkiša bez lješnjaka je nezamisliva. Ono što je zajedničko tržištu Evropske unije i zemalja regiona jeste da je to uvijek tražena roba za otkup.

Veselin je dogovorio otkup svojih lješnjaka sa jednom njemačkom kompanijom, koja proizvodi slatkiše.

Ipak, kaže da će morati da sačeka još par godina dok njegovi lješnjaci sa stabla dospiju u čokoladu.

Izvor: Al Jazeera