Slavko Linić: Neću otići na pola mandata

'Šum u komunikaciji nije poželjan, ali očito donekle postoji', priznao je Linić (Patrik Macek / PIXSELL)

Hrvatski premijer Zoran Milanović reagirao je danas na medijske napise o odlasku ministra financija Slavka Linića.

“Neka na pitanja o ministru Liniću odgovaraju oni koji šire informacije o njegovom odlasku”, izjavio je danas Zoran Milanović u Londonu, gdje sudjeluje na investicijskom forumu Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) o investiranju u Zapadni Balkan.

“Onaj tko plasira u medijima informacije o odlasku ministra financija Slavka Linića neka odgovara na pitanja o njegovoj smjeni”, rekao je premijer Milanović odgovarajući na upite hrvatskih novinara o medijskim nagađanjima o tome hoće li Linić ostati ministar.

“Taj tko to pušta u novine, neka vam da odgovor”, rekao je, među ostalim, Milanović dodajući da “ljudi pričaju svašta”.

Istaknuo je kako na temu Linića sve rekao prije tri tjedna te da nema tome što dodati.

“Više me nitko neće isprovocirati, nije ni do sada. A onaj ili ona tko smatra da o tome može govoriti javno, neka govori. Dakle, treba pitati ljude koji tu temu, očito iz nekog razloga danima, ja bih rekao, neodgovorno, ispod žita, guraju u medije. Neka samo nastave, puno sreće”, zaključio je Milanović.

Linić: Nema razloga da odem

Hrvatski ministar financija Slavko Linić izjavio je u intervjuu zagrebačkom Večernjem listu kako se nije prihvatio toga posla da bi otišao na pola mandata, nego da ga uradi do kraja.

Posljednjih su dana hrvatski mediji u više navrata pisali o nesuglasicama ministra Linića i premijera Zorana Milanovića te o mogućem Linićevom odlasku iz Vlade.

“Znam se nositi s problemima i nema razloga da sam odem. Vjerujem da je to jasna poruka. Kao čelni čovjek Ministarstva financija, obavljam svoje poslove najnormalnije i u tom dijelu dobivam potporu premijera i ostalih članova Vlade”, rekao je Linić te dodao kako postoje kolege u Vladi koje imaju drugačiji pristup nekim pitanjima.

“Svaki ministar ima svoj stil i način rada. Meni je, prije svega, bitan rezultat Vlade i stranke, nekima je, možda, važna osobna ambicija, ali ne razmišljam o tim kategorijama. Fokusiran sam na posao i program Socijaldemokratske partije. Šum u komunikaciji nije poželjan, ali očito donekle postoji”, odgovorio je na pitanja o nesuglasicama između njega i premijera te SDP-a nakon “slučaja Šegon”, odnosno smjene pomoćnika ministra financija i najave ukidanja predstečajnih nagodbi.

Predstečajne nagodbe

Na pitanje jesu li predstečajne nagodbe postigle cilj, ustvrdio je kako su one “alat koji mora opstati sve dok imamo privredu koja je prezadužena”.

“S obzirom na stalne pritiske pravne struke, ocijenili smo da sudovi trebaju imati ne samo kraj postupka već i početak”, rekao je govoreći o izmjenama Zakona o predstečajnim nagodbama.

Na upit je li u fazi prijave tražbina zona rizika od “varanja”, Linić je odgovorio negativno.

“Ne, i ne mislim da je pravna struka upravu, jer su i dosad zaštite bile kao na sudu. Tražbine ne prijavljuje dužnik. On je u elaboratu dužan navesti tražbine da bi se moglo utvrditi postoje li elementi nelikvidnost i insolventnosti, ali svaki vjerovnik prijavljuje svoja potraživanja. I svaki, ako mu se odbiju tražbine, ima pravo zaštite, za početak upravnim postupkom. I nakon izmjena Zakona rokovi će bit kratki”, kazao je Linić.

Neutrošena sredstva u znanosti

U dijelu intervjua u vezi s proračunskim rashodima i prihodima Linić je, među ostalim, rekao kako postoje neutrošena sredstva u znanosti.

“Oko 1,6 milijardi kuna [blizu 220 milijuna eura] raspršeno je na računima, oročenjima. Ima, dakle, novca, a troše se, među ostalim, na plaće mimo Zakona o izvršenju Državnog proračuna, jer taj bi novac trebao ići samo za programe. To je rat koji traje godinama. Trebala bi to biti sredstva proračuna, ali znanost je uvijek bila jaka i uspješno se opirala. Nije problem naći milijardu kuna, samo to treba regulirati”, kazao je Linić.

Objasnio je i otkud toliki novac.

“Fakultet, primjerice, ugovori neki posao, naplati, malo potroši na plaće i honorare, malo drži na računima. Da ne govorim o dodatnim studijskim programima za koje imaju državnu infrastrukturu, plaćene režijske troškove. Na nekim su veleučilištima plaće, ugovori i honorari čak oko 30.000 [blizu 4.300 eura] kuna. Moja plaća je 17.000 kuna [blizu 2.400 eura]”, zaključio je Linić.

Izvor: Agencije