Slijedi vruća jesen

Piše: Janusz Bugajski

Sljedeće globalno zagrijavanje bit će prije političko nego klimatsko. Ova jesen će povećati mogućnosti za sukob, koji bi mogao znatno promijeniti fokus američke predizborne kampanje sa domaće ekonomije na vanjsku politiku.

S obzirom na to da je oporavak američke ekonomije i dalje spor, a stopa nezaposlenosti se ne smanjuje, u predsjedničkoj utrci trenutno prevladavaju ekonomska pitanja. Debata suprotstavlja liberale konzervcima. Liberali ističu ulogu Vlade u reguliranju ekonomske aktivnosti, subvencioniranju otvaranja novih radnih mjesta i preraspodjeli sredstava siromašnijim društvenim sektorima.

Romney Obaminu vanjsku politiku opisuje kao nešto što slabi američki utjecaj u svijetu.

Konzervativci, poput Romneya, protive se prekomjernoj Vladinoj regulaciji poslovanja, tvrdeći da to guši poduzetništvo i ekonomski rast. Rasprave se vode i o tome da li je potrebna hitna akcija za smanjenje proračunskih deficita, državnih subvencija i državnog duga koji iznosi 16 biliona dolara.

Kritike Romneya

Vanjska politika u kampanji figurira samo marginalno, sa Obamom koji  ističe nekoliko značajnih uspjeha, naročito ubistvo Osame bin Ladena i evakuaciju američkih trupa iz Iraka i Afganistana.

U međuvremenu, Romney kritizira Bijelu kuću, jer navodno zanemaruje izraelsku sigurnost, održava tople odnose sa agresivnom Rusijom i ne obraća dovoljno pažnje na evropske saveznike. Ukratko, on Obaminu vanjsku politiku opisuje kao nešto što slabi američki utjecaj u svijetu.

Republikanci procjenjuju da će tokom kampanje međunarodni poslovi biti sporedno pitanje, osim ako se velika kriza ne desi u nekom od regiona u kojem SAD ima vitalne interese. 

Demokrate tvrde da Romney ne razumije kompleksnost međunarodne politike, te da bi mogao biti kopija Georgea W. Busha. Njegov tvrdi stav o iranskom nuklearnom programu koriste kako bi ga prikazali kao nekoga ko je sklon još jednom dugotrajnom ratu na Bliskom istoku.

Republikanci procjenjuju da će tokom kampanje međunarodni poslovi biti sporedno pitanje, osim ako se velika kriza ne desi u nekom od regiona u kojem SAD imaju vitalne interese. Romney Obamu opisuje kao nedovoljno čvrstog prema diktatorima u Iranu, Rusiji ili Sjevernoj Koreji. Ako se tokom kampanje kriza razvije sa jednom od ovih država, onda će Obamu ozbiljno testirati njegovi republikanski kritičari.

Iznenadna kampanja bombardiranja nuklearnih postrojenja bi Sjedinjenim Državama otežala zaštitu trupa i vojne imovine na Bliskom istoku, kako američkih tako i savezničkih. 

Američki izbori se održavaju usred eskalirajuće krize između Izraela i Irana, koja bi mogla dovesti do rata. Izrael je jednostrano i bez većih posljedica napao nuklearna postrojenja u Iraku 1981. i u Siriji 2007. Ovom prilikom izraelski napad na višestruke iranske ciljeve bi mogao potrajati nekoliko sedmica i doprinijeti širem sukobu.

Iznenadna kampanja bombardiranja nuklearnih postrojenja bi Sjedinjenim Državama otežala zaštitu trupa i vojne imovine na Bliskom istoku, kako američkih tako i savezničkih. To bi Teheranu dalo prednost u napadu na američke i savezničke snage u znak odmazde za izraelski napad i tada bi sve bilo spremno za širi rat sa američkim učešćem.

U oblasti ruskih ambicija, ukrajinske i gruzijske parlamentarne izbore u oktobru treba pažljivo pratiti. Ako rastuća represija bude kombinirana sa izbornom prevarom u Ukrajini, onda bi sljedeća revolucija mogla biti ne narandžasta već krvavo crvena, praćena opasnošću direktne ruske intervencije.

Između diktature i nemira

U Gruziji, milijarder kojeg sponzorira Kremlj pokušava kupiti glasove, te je obećao da će izazvati masovne nerede ako njegov pokret izgubi izbore. To bi moglo osigurati novi izgovor za ruski vojni angažman s ciljem svrgavanja predsjednika Mikhaila Sakaashvilija, nešto što Moskva nije uspjela ostvariti u augustu 2008.

Rusija se i sama nalazi između diktature i javnih nemira. Odnosi između Kremlja i srednje klase su sve zategnutiji, sa Putinom koji je odlučan slomiti organizirano protivljenje njegovoj autoritarnoj vladavini.

Nestabilna Rusija će vjerovatnije prijetiti svojim susjedima i optužiti SAD za uplitanje u njene unutrašnje poslove

Nakon povratka na mjesto predsjednika u maju, Putin je uveo drakonske zakone kojima se ograničavaju javni protesti, nevladine organizacije prisiljavaju da se registriraju kao “strani agenti”, uvodi cenzura na internetu i ponovo kriminaliziraju klevete i uvrede. Zatvaranje članica punk grupe Pussy Riot zbog njihovog protesta protiv Putina desilo se s ciljem da se podijeli i potkopa opozicija.

Rusko društvo se tokom protekle godine probudilo iz pasivnosti i neće biti lako zastrašeno. Veći gradovi suočavaju se sa socijalnom eksplozijom praćenom širim političkim i sigurnosnim posljedicama. Nestabilna Rusija će vjerovatnije prijetiti svojim susjedima i optužiti SAD za uplitanje u njene unutrašnje poslove, dok se nekoliko obližnjih prijestolnica može obratiti Washingtonu za zaštitu.

Dodatni problem za SAD predstavlja kriza koja se nazire u Evropi, gdje Grčka ide u smjeru koji bi mogao voditi do pucanja mjehura eurozone. Prema Jean-Claude Junckeru, predsjedavajućem grupe ministara finansija eurozone, Atina se suočava sa “posljednjom šansom” da izvrši konsolidaciju svojih javnih finansija. Grčka Vlada mora provesti strukturne reforme za dobivanje dodatnih kredita, uključujući i promjene na tržištu rada i široku privatizaciju.

Grčko neizvršenje novčanih obaveza će imati ozbiljne posljedice za ostatak eurozone.

Prema uslovima sporazuma za finansijsku pomoć, Atina, također, mora napraviti dublje rezove u javnoj potrošnji. Grčkoj očajnički trebaju sredstva EU-a kako bi izbjegla neplaćanje svojih ogromnih javnih dugova. Glavni rezovi će se ogledati u smanjenju potrošnje na penzije, socijalne naknade, plate u javnom sektoru i troškove zdravstvenog sistema, a tu je i otpuštanje do 40.000 državnih službenika.

Međutim, ove mjere će dovesti do masovnih javnih protesta i potencijalnog rušenja zakona i reda. Isto tako, izbjegavanjem strukturnih reformi će se prekinuti daljnja finansijska pomoć EU-a i MMF-a, što će ubrzati izlazak Grčke iz eurozone i dovesti do značajnog pogoršanja životnog standarda. Socijalna eksplozija tada bi mogla biti još snažnija.

Posljedice po eurozonu

Grčko neizvršenje novčanih obaveza će imati ozbiljne posljedice za ostatak eurozone, a neki analitičari upozoravaju da ne samo da bi to moglo podijeliti monetarnu uniju, već bi isto tako moglo dovesti do raspada same EU. Američki predsjednik će se zatim morati suočiti sa globalnim ekonomskim i političkim posljedicama evropske fiskalne katastrofe, koja će gurnuti i same Sjedinjene Države u dublju recesiju. Američki birači tada će otkriti da ekonomska i vanjska politika ne mogu tako lako biti razdvojene.

Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne predstavljaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera