Slovenija od Srbije traži povrat baštine

Slovenija je optimistična u vezi povrata djela kulturne baštine (Al Jazeera)

Slovenija je predala Srbiji popis djela svoje kulturne i diplomatske baštine koja se nalazi u nekadašnjim saveznim ustanovama bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, muzejima u Beogradu i u arhivima, te zatražila njihov povrat prema Sporazumu o sukcesiji koju su potpisale sve sljednice.

Visoka predstavnica Slovenije za pitanja sukcesije Ana Polak Petrič potvrdila je kako je popis 313 umjetničkih predmeta i dokumenata koji se nalaze na teritoriju Srbije predala u petak ambsadoru Srbije u Ljubljani Aleksandru Radovanoviću, koji je stvar odbio komentirati. Odgovor nije dobila ni slovenska strana.

“Slovenija je napravila popis u skladu sa Sporazumom o pitanjima sukcesije koji se odnosi na sve države nasljednice bivše SFRJ, jer postoje predmeti slovenske kulturne baštine koji se nalaze u saveznim institucijama u Beogradu. S obzirom na pozitivna iskustva koja proizlaze iz podjele umjetnina iz diplomatsko-konzularnih predstavništava bivše Jugoslavije, odlučili smo početi ovaj proces”, potvrdila je Polak Petrič za Al Jazeeru.

Vraćanje zajedničke kulturne i diplomatske baštine do sada nije bilo u središtu sukcesijskih pregovora koja su se koncentrirala na materijalnu imovinu, nekretnine i finansijska sredstva, a očekuje se da će povrat te baštine duže trajati, kako to pokazuju slični slučajevi prilikom raspada država.

Kao sljedeći korak Ljubljane, Polak Petrič očekuje posjetu slovenskih eksperata Srbiji radi verifikacije predanog popisa, a optimist je jer dodaje kako je uspješno već podijeljen najveći dio umjetničkih slika i kipova koja su se nalazila u diplomatsko-konzularnim predstavništvima nekadašnje SFRJ po svijetu, pa je i Slovenija u tom procesu dobila natrag djela svojih autora.

“Popis pokretne kulturne baštine je preliminaran, a formiran je na temelju podataka dostupnih u Sloveniji. Moguće je da se, nakon uvida u činjenice, dopuni novim spoznajama. Zato Slovenija zadržava pravo izmjene popisa na temelju naknadnih nalaza”, dodala je.

Kriteriji za djela

Prvi kriterij za atribuciju zemlje kojoj pripadaju ta djela je bila nacionalnost autora, a onda i pitanje u kojoj je sredini najviše živio i djelovao i kojem je umjetničkom krugu pripadao.

Uz slike i kipove koji se nalaze u Srbiji u nekadašnjim zajedničkim institucijama, a djela su slovenskih autora koja su ona poklonili ili prodali državi, Slovenija zahtijeva i povrat više originalnih slovenskih filmova koji se nalaze u Jugoslavenskoj kinoteci u Beogradu, ali i neke zanimljive predmete koji, po ocjeni Ljubljane, pripadaju njenoj kulturnoj i historijskoj baštini.

Primjera radi, ostatke aviona s kojim se u Beogradu prilikom jednog sleta 1911. godine srušio i umro pilot Edvard Rusjan, te poštansku kočiju s početka 20. stoljeća koja se nalazi u Poštanskom muzeju u Beogradu, kamo je bila prenesena iz Slovenije.

Slovenija od Srbije zahtijeva i originale stotinu međunarodnih ugovora potpisanih u vrijeme dvije Jugoslavije, a koje se odnose na njezin teritorij, među kojima su Rapalski ugovor i Osimski ugovori kojima je nakon Drugog svjetskog rata bila definitivno utvrđena granica Italije i tadašnje SFRJ.

Na Al Jazeerino pitanje koliko se umjetničkih djela autora iz Srbije čuva u Sloveniji i jesu li spremni na razmjenu, ukoliko zvanični Beograd to zatraži, Polak Petrič je odgovorila kako Sporazum o pitanjima sukcesije svim nanasljednicama zajedničke države nameće određena prava i obveze.

“Ako Srbija bude podnijela Sloveniji popis pokretne kulturne baštine, koja bi se mogla nalaziti u Sloveniji, potreban je dijalog stručnjaka iz dvije zemlje. Oni će pregledati popis, usporediti evidencije i ispitati činjenično i pravno stanje pojedinih izložaka”, najavila je Polak Petrič.

Izvor: Al Jazeera i agencije