Slovenija predala pismo s prijedlogom tužbe protiv Hrvatske

Piranski zaljev, Savudrijska vala
Prema arbitražnoj odluci, Sloveniji bi pripalo više od dvije trećine Piranskog zaljeva / Savudrijske vale (Al Jazeera)

Europska komisija u petak je potvrdila da je primila pismo Vlade Slovenije s prijedlogom pokretanja tužbe protiv Hrvatske zbog nepoštivanja arbitražne odluke o granici.

“Mogu potvrditi da smo jutros primili pismo slovenske Vlade i proučit ćemo ga. To je pravni spor među zemljama članicama i sada počinje postupak predviđen Člankom 259 Lisabonskog ugovora. Ostajemo spremni za posredovanje, kao što smo bili i ranije u ovakvim vrstama pravnih sporova”, rekao je glasnogovornik EK-a Alexander Winterstein, prenosi Hina.

Slovenija namjerava tužiti Hrvatsku na temelju Članka 259 zbog nepoštivanja arbitražne odluke o granici.

Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Hrvatske poručilo je kasnije u petak kako Slovenija nema ni temelja, ni razloga za pokretanje postupka protiv Hrvatske pred Sudom EU-a zbog neprovođenja arbitražne odluke o granici.

Evropskoj komisiji tri mjeseca za odgovor

“Smatramo da Slovenija nema ni temelja, niti razloga za pokretanje bilo kakvog postupka protiv Republike Hrvatske pred Sudom EU-a, zbog navodne povrede prava EU-a. Kao što je već ranije u nekoliko navrata rečeno, Hrvatska će znati na to odgovoriti”, rečeno je Hini u ovom ministarstvu.

Prema proceduri, prije nego što jedna država članica pokrene postupak protiv druge članice, prvo se mora obratiti EK-u s takvim prijedlogom.

Komisija ima tri mjeseca za odgovor na taj prijedlog.

Komisija može prihvatiti prijedlog i onda ona preuzima tužbu, a ako ne prihvati prijedlog ili uopće ne odgovori, država članica koja tuži može sama podnijeti tužbu Sudu EU-a.

Komisija u izradi svoga stajališta može pozvati obje strane da se očituju o pitanju spora.

‘Tužbe moraju biti sporazumne’

Tužbe među članicama EU-a vrlo su rijetke: od šest pokrenutih postupaka, samo je jedan uspio.

Samo je Francuska uspjela dobiti pravni spor s Velikom Britanijom zbog postupaka vlasti te zemlje prema francuskim ribarima.

Od pet drugih tužbi jedne članice protiv druge tri su odbačene, u jednoj su dvije strane našle sporazumno rješenje, a u jednom je zemlja tužiteljica odustala od tužbe.

Odgovarajući na upit slovenskih novinara zašto je EK “pretvorila pravni spor u politički” te je li razlog za to činjenica da predsjednik EK-a Jean-Claude Juncker i hrvatski premijer Andrej Plenković pripadaju istoj političkoj obitelji, glasnogovornik je rekao da nema mjesta za kritike.

“Mislim da nema prostora za kritike. Pozicija predsjednika EK-a bila je jasna, dosljedna i dobro poznata”, rekao je Winterstein.

“Države članice EU-a mogu pred sudom tužiti jedna drugu, ali to moraju učiniti sporazumno”, rekao je prije dva mjeseca Koen Lenaerts, predsjednik Suda EU-a, pred kojim Slovenija najavljuje tužbu protiv Hrvatske.

Sadržaj pisma pod oznakom tajnosti

U razgovoru za ljubljanski Dnevnik 30. prosinca, predsjednik Suda EU-a, sa sjedištem u Luxembourgu, rekao je da su takve tužbe rijetke.

“U sporazumima postoji odredba da države članice mogu pred sudom iznositi tužbu jedne države protiv druge. One to moraju učiniti sporazumno i, ako se dogovore da će s time na sud, onda to mogu učiniti”, kazao je Lenaerts.

Nije želio pritom komentirati predmet graničnog spora između Slovenije i Hrvatske.

Vlada Slovenije u srijedu je, na svojoj posljednjoj redovnoj sjednici prije ostavke premijera Mira Cerara, prihvatila sadržaj pisma i obvezala se na podizanje tužbe protiv Hrvatske pred Sudom EU-a ako to ne učini EK te ako će Hrvatska i dalje odgađati provedbu arbitražne odluke.

Sadržaj pisma zasad je pod oznakom tajnosti, no prema dosad otkrivenim informacijama, pismo sadrži opise konkretnih primjera kršenja europskoga prava, do kojeg dolazi zbog hrvatskog nepriznavanja arbitražne odluke o razgraničenju među dvjema državama, a time se u njemu nalaze i svi elementi tužbe.

Više od 100 stranica materijala

Po neslužbenim informacijama, u pismu je više od 100 stranica materijala.

Prema arbitražnoj odluci, koju Hrvatska ne priznaje, niti ju namjerava provesti, Sloveniji bi pripalo više od dvije trećine Piranskog zaljeva / Savudrijske vale.

Hrvatska je, odlukom Hrvatskog sabora i Vlade, istupila iz arbitražnog postupka koji je trebao riješiti dugogodišnji granični prijepor o granici na moru, jer je postupak, kako kaže, kompromitirala slovenska strana, zbog čega se ne smatra obvezanom objavljenim rješenjem ad hoc međunarodne arbitraže i nudi bilateralne pregovore Sloveniji da se taj problem riješi.

Slovenija, pak, tvrdi da je arbitražno rješenje obvezujuće za obje strane i da je s Hrvatskom moguć razgovor samo o tomu kako odluku arbitara primijeniti.

Izvor: Agencije