Slovenija: Vojni rok samo u slučaju povećane ili ratne opasnosti

Slovenija za sada ne razmišlja o ponovnom uvođenju obaveznog vojnog roka, koji se, prema zakonu, može uvesti u slučaju povećane ili ratne opasnosti, piše u petak ljubljansko Delo u vezi sa sigurnosnim stanjem u evropskom okruženju i sličnim zamislima koje se pojavljuju u susjednim državama.

Prijedlog u takvoj situaciji daje Vlada, a odobrava Parlament, a uveo bi se obavezni rok u trajanju tri mjeseca, piše list, koji se poziva na izvore u Ministarstvu odbrane Slovenije.

Ova država ukinula je obavezni vojni rok 2003, godinu prije ulaska u Evropsku uniju i NATO, te profesionalizirala vojsku, koja trenutno, zajedno s pripadnicima rezervnog sastava, ima 7.809 pripadnika. Dugoročnim programom predviđeno je povećanje tog broja na 10.000.

Problem popunjavanja stalnog i rezervnog sastava jesu relativno niske plaće, a Vlada je krajem prošlog mjeseca, sa 1.000 na 1.400 eura, povećala naknadu za dobrovoljce koji uspješno završe tromjesečnu vojnu obuku kako bi ispunili kriterije za ulazak u rezervni sastav.

Naglašena retorika

Iako neki smatraju kako bi Slovenija trebala povećati vojne troškove i opremu, zbog standarda NATO-a, povećanih sigurnosnih rizika i zato što troškove odbrane povećavaju zemlje u regiji, analitičari smatraju kako to nije izgledno.

Prema podacima Dela, slovenski izdaci za odbranu lani su iznosili 366 miliona eura, Hrvatska je za te namjene izdvojila 587, a Srbija 500 miliona, no na to ne treba gledati kao na utrku u naoružavanju i poticati “paniku” s obzirom na to da je riječ o modernizaciji opreme i naoružanja, rekao je za list Iztok Prezelj s katedre za odbranu Fakulteta političkih nauka u Ljubljani.

No, on se slaže kako naglašena retorika kojom se to prati i prikazuje kao naoružavanje pred rat zabrinjava u kontekstu “zabrinjavajućeg jačanja nacionalizama” u Evropi. Zapadni Balkan oduvijek je bio rizičan zbog konfliktnog rješavanja sporova, ali je nepotrebno stvarati paniku, smatra Prezelj.

“Najveći problem Balkana nisu Srbija i Hrvatska nego BiH i Kosovo”, naglasio je Prezelj u vezi s navodnom “utrkom u naoružanju”.

Ekonomski na dnu

Drukčije stajalište iznijela je za Delo Tanja Topić iz Banje Luke, predsjednica Fondacije “Friedrich Ebert” u tom gradu.

Prema njenim riječima, stabilnost u regiji i Bosni i Hercegovini ugrožavaju “etnonacionalne politike” koje manipuliraju građanima, a političke napetosti u Bosni i Hercegovini postaju konstanta, koja se zapravo percipira kao stanje realnosti, što se vidjelo u vezi s referendumom u bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska.

Ona navodi kako se Srbija i Hrvatska još uvijek bore za položaj “regionalnog lidera”, pri čemu se obje, prema njenom mišljenju, služe “eksplozivnom retorikom i nevjerodostojnom politikom”, koja destabilizira atmosferu i osjeti se u Bosni i Hercegovini. No, uprkos strahu od rata, do njega ne može doći zato što su države u regiji “ekonomski na dnu” i što ih “masovno napuštaju ljudi”, rekla je Topić za vodeći slovenski list.

Izvor: Agencije