Slovenska opozicija: Moglo se dobiti i više

Slovenska oporba nije u cijelosti zadovoljna rješenjima za razgraničenje s Hrvatskom, koje je u četvrtak svojom presudom predložio panel međunarodnih arbitara, ali se primjeni presude neće protiviti, iako misli da se moglo dobiti i više.

Pokazale su to u petak prve izjave vodećih predstavnika slovenske oporbe koji su se još u četvrtak, na molbu premijera Mire Cerara, suzdržavali od izjava.

“Nismo zadovoljni odlukom arbitražnog suda. Slovenija je prilikom osamostaljenja kontrolirala cijeli Piranski zaljev (Savdrijsku valu) a presudili su da su naše samo tri četvrtine”, kazao je na konferenciji za novinare u Ljubljani Janez Janša, bivši premijer i predsjednik Slovenske demokratske stranke (SDS), najveće oporbene grupacije u sadašnjem sastavu parlamenta.

Janša je izrazio nezadovoljstvo i odlukom arbitara prema kojoj bi slovenska poveznica s otvorenim morem tekla po hrvatskom teritorijalnom moru, u kojem bi Slovenci imali prava plovidbe, letova i polaganja kabela.

Janša: Načelna prava

“Koridor koji je dodijeljen Sloveniji daje nam samo neka općenita, načelna prava, ali ne i pristup otvorenom moru, a takav smo pristup imali i prije osamostaljenja”, kazao je Janša, kako prenosi Hina.

Slovenski oporbeni čelnik tvrdi da je arbitražni sud formalno ispunio svoj mandat, ali da je rezultat arbitražnog razgraničenja na moru i pitanje koridora prema otvorenim vodama zapravo za Sloveniju loše riješeno.

“Slovenija prema odluci arbitara na moru graniči s Italijom i Hrvatskom, a ne s međunarodnim vodama, a onaj tko tvrdi drukčije obmanjuje javnost”, kazao je Janša, dodavši da je prihvaćeno rješenje za Sloveniju lošije od onoga o kojem su pregovarali nekadašnji premijeri Ivica Račan i Janez Drnovšek, što je u Sloveniji poznato kao “parafirani sporazum Drnovšek-Račan” iz 2001, iako se na taj sporazum pozvao i predsjednik arbitražnog panela, sudac Gilbert Gillame, prilikom čitanja arbitražne presude.

Budući da je u Sloveniji arbitražni sporazum dodatno potvrđen na referendumu,  ona ga mora prihvaćati i primijeniti arbitražnu presudu koja nije ispunila slovenske zahtjeve, a za to su krivi oni koji su mnogo obećavali ako se arbitraža prihvati, kazao je Jnaša, aludirajući na nekadašnjeg premijera, a sadašnjeg predsjendika države Boruta Pahora.

Hrvatska je, po Janšinoj ocjeni, na arbitražu 2009. godine pristala s ‘figom u džepu’ jer je o tome ovisila deblokada njenih pristupnih pregovora s EU-om, a od arbitražnog je sporazuma zapravo odustala čim je postala članicom.

Zato je Janša ocijenio da će pravo vrijeme da Hrvatska postane kooperativna u provedbi arbitražne presude doći onda kad i slovenski glas bude važan, kad se bude odlučivalo o pristupu Hrvatske Schengenskom prostoru i eurozoni.

Slično smatra i predsjednik zastupničke skupine slovenskih demokršćana iz  stranke Nova Slovenija (NSI) Matej Tonin.

Komentirajući odluku arbitara na konferenciji za novinare, on je rekao da su u njegovoj stranci pomalo razočarani arbitražnom presudom iako znaju da je to maksimum i da se u bilateralnim pregovorima s Hrvatskom ne bi moglo dobiti više nego što joj je presuđeno preko ad-hoc arbitraže na kojoj je inzistirala Slovenija.

“Svjesni smo da alternative arbitražnoj presudi zapravo nema i da ju je potrebno prihvatiti onakvom kakva ona jest”, rekao je Tonin.

Ne pregovori, nego suradnja

On je, međutim, podržao službeno stajalište premijera Mire Cerara da se s Hrvatskom više o toj temi ne pregovara, nego da se zatraži suradnja na području implementacije presude, ali i  da se potraži potpora utjecajnih država i organizacija u implementaciji preko političkog lobiranja.

“Hrvatsku treba opetovano podsjećati da presude međunarodnih sudova i načela međunarodnog prava treba poštovati”, kazao je Tonin, dodavši kako treba lobirati kod velikih europskih država i kod svjetskih velesila, ali posebno u Briselu.

“Europska unija ima vrlo jake instrumente kako potaknuti Hrvatsku da presudu arbitraže prihvati – to je europski novac, ali i pravo glasa članica”, kazao je Tonin, aludirajući na glas koji će Slovenija imati kad se bude odlučivalo o ulasku Hrvatske u  Schengenski prostor i  Europsku monetarnu uniju, integracije u kojima Slovenija već jest članica.

Izvor: Agencije