Slovenski građani žele Hrvatsku u EU-u
Tri četvrtine Slovenaca smatra da bi trebalo ratificirati hrvatski pristupni ugovor s Evropskom unijom (EU), iako se čini da je za to sve manje mogućnosti, tvrdi u ponedjeljak ljubljansko Delo, pozivajući se na rezultate ankete u kojoj je više od 500 ispitanika odgovaralo na pitanja u vezi s raspletom slovenske političke krize.
Na pitanje podržavaju li ratifikaciju hrvatskog pristupnog ugovora s EU-om, 76 posto ispitanika odgovorilo je potvrdno, 14 posto negativno, a 10 posto ih se nije moglo odlučiti u anketi koje je list proveo prošle sedmice, a objavio rezultate u ponedjeljak.
Anketa na reprezentativnom uzorku, u kojoj je sudjelovalo više od 500 ispitanika, dokazuje da većina Slovenaca podržava ratifikaciju hrvatskog pristupnog ugovora, iako se čini da je za ratifikaciju sve manje prostora, ocjenjuje Delo.
Ljubljanska banka i kriza
“Zadnjih sedmica čini se sve manje izglednim da će slovenski Parlament ratificirati pristupni ugovor Hrvatske s EU-om, jer se stvari kompliciraju zbog pitanja Ljubljanske banke te slovenske političke i Vladine krize. No vidljivo da bi do ratifikacije došlo vrlo brzo kad bi o takvim stvarima odlučivala javnost”, navodi vodeći slovenski list, komentirajući odgovor na pitanje o ratifikaciji hrvatskog pristupnog ugovora koje je bilo postavljeno ispitanicima.
Središnji dio ispitivanja odnosio se na mogućnosti za razrješenje slovenske političke krize, u kojoj Vlada više nema većinsku podršku u Parlamentu, a premijera Janeza Janšu postepeno napuštaju njegovi koalicijski partneri.
Da bi premijer Janša u takvoj situaciji trebao i dalje insistirati na položaju te voditi državu s manjinskom vladom u anketi se složilo samo 14 posto ispitanika.
Za formiranje prelazne vlade, koju bi sastavila neka nova parlamentarna većina, vlade čiji bi posao bilo vođenje tačno određenih zadataka do novih izbora (“projektna vlada”), opredijelilo se 29 posto ispitanika, a 49 posto ih ocjenjuje da je najbolji izlaz iz sadašnje u prijevremenim izborima.
Na pitanje o najboljem terminu za takve izbore, 66 posto ispitanika navelo je da ih treba održati “što je prije moguće”, a 16 posto da bi se novi parlament mogao birati u istom terminu kad se budu birali slovenski zastupnici u Evropskom parlamentu (EP), dakle na proljeće iduće godine.
Žele stručnjaka, ne političara
Najmanje ispitanika, 12 posto, kao najbolji termin za nove parlamentarne izbore navelo je jesen 2014. godine, kad bi se oni mogli održati zajedno s redovnim lokalnim izborima.
Ukoliko bi, ipak, došlo do formiranja prelazne vlade s novom većinom, većina Slovenaca smatra da je ne bi smio voditi političar, nego stručnjak.
Čak 60 posto ispitanika Dela tvrdi da bi na sljedećim izborima najradije glasali za neku novu političku stranku, koja bi se u međuvremenu osnovala, te da bi takva stranka morala biti bolja od onih za koje su do sada glasali, a opterećene su djelovanjem iz proteklih godina, odnosno starim političkim grijesima.
Izvor: Agencije