Slučaj Haradinaj: Heroj ili zločinac?

Haradinaj je 4. januara ove godine uhapšen na aerodromu u Bazelu, na putu za Francusku (EPA)

Kad je Haradinaj uhapšen u Francuskoj, na Kosovu su svi listom, i predstavnici vlasti, političke stranke i građani, njegovo hapšenje ocenili  političkim, a odluku francuske vlasti nepravednom, koja je time pokazala da je “neprijatelj Kosova jer sprovodi montirane zahteve Srbije.”

Tada su po svim gradovima Kosova, u samoj Francuskoj, po gradovima Evrope i SAD Albanci organizovali proteste protiv te odluke i zahtevali njegovo oslobađanje.

Pobeda pravde ili politike?

Na dan kad je Haradinaj pušten, reakcije su bile drugačije: Da je Francuska potvrdila svoje demokratsko lice i da poštuje međunarodnu pravo.

Istog dana iz Beograda dolaze slične reakcije kao one početkom januara u Prištini – da je Francuska donela “političku a ne pravnu odluku i nije izručila ratnog zločinca Srbiji.”

Vest o odluci suda u Kolmaru da se Haradinaj ne izruči Srbiji, obradovala je kosovske Albanca koji su to ocenili kao “Pobedu pravde“ i “Pobedu Haradinaja i Kosova“…

U sedištu njegove stranke, Alijanse za budućnost Kosova (AAK) vest je dočekana vatrometom i muzikom (tupanima), a odluka je ocenjena kao “Još jedan poraz Srbije sa optužbama protiv oslobodilaca Kosova.”

U rodnoj kući Haradinaja u selu Glođane, stotine Albanaca iz celog Kosova pohitale su da čestitaju njegovom ocu oslobođenje, kako kažu, “Heroja Kosova”.

Odluku su pozdravili najviši funkcioneri Kosova.

Predsednik Kosova, Hašim Tači ocenio je da je oslobađanje Haradinaja “dobra vest” i pokazatelj da “demokratski svet ignoriše srpske optužbe o OVK”. On je rekao i da je odluka francuskog suda, “novi dokaz da su optužbe Srbije na račun OVK neutemeljene i da ih demokratski svet ignoriše”.

‘Neprihvatljiva potjerica’

Predsednik kosovske skupštine, Kadri Veselji ocenio je da je presuda potvrda da je međunarodna poternica Srbije za bivšim premijerom Kosova bila neprihvatljiva.

Vlada Kosova smatra da je srpska poternica, bila nezakonita i neopravdana.  “Srpske poternice protiv Haradinaja i drugih boraca OVK su političke”, navodi se u saopštenju i dodaje da Vlada “izražava svoju trajnu opredeljenost da uloži maksimalne napore za sprečavanje takvih oblika nepravde od Srbije ubuduće”

Reagovali su i najviši rukovodioci Albanije koji su takođe pozdravili odluku kao jedinu ispravnu. Premijer Edi Rama poželeo je dobrodošlicu Haradinaju rekavši da se “Ramuš ponovo pojavljuje kao naš pobednik u Prištini. Ponosan sam na Oslobodilačku vojsku Kosova. Bolje ikad nego nikad”, naveo je Rama na svom Fejsbuk profilu.

Reakcije iz Srbije i EU

U Prištini na veliki odjek naišle su reakcije beogradskih zvaničnika, a mediji citiraju premijera Aleksandra Vučića koji je odluku francuskog suda ocenio političkom. “Vlada Srbije smatra da je odluka suda sramna, skandalozna, protivpravna, nepravična i pre svega i iznad svega politička”, citira se Vučić.

Nakon što je naglasio da se “tu  radi o tome da li će neko štititi zločince ili neće. Da li će da poštuje pravila ili neće”, premijer je dodao da “Srbija nikada neće odustati od rada svojih tužilačkih organa jer je to dužna žrtvama.

Ovakva izjava premijera Srbije od kosovskih analitičara je ocenjena kao cinična budući da upravo najveći broj ratnih zločinaca se krije u Srbiji i pod zaštitom su vlasti.

Reagovali su i evropski funkcioneri. Potpredsednica Evropskog parlamenta i izvestilac za Kosovo, Ulrike Lunaček pozdravila je odluku o oslobađanju i pozvala Evropsku uniju da izvrši pritisak na Srbiju da povuče zastarele naloge za hapšenje.

I bivši šef UNMIK-a, Soren Jessen Petersen, ocenio je “skandaloznim” postupke Srbije prema bivšem premijeru Kosova, ocenivši ka “namerno nastojanje miniranja”. On je izjavio da ‘Srbija ne poštuje red i zakon i ona namerno se meša u unutrašnje stvari Kosova”.

Bez zvaničnog dočeka

Haradinaj je stigao na Prištinski aerodrom, u četvrtak uveče, gde su ga dočekali supruga i deca, kao i deo rukovodstva stranke. On je ponovio pred novinarima da „poziv za njegovu ekstradiciju u Srbiji  bio je poziv za rat“ i dodao da “treba da budemo odlučni i da joj pokažemo gde joj je mesto”. Haradinaj je kazao da na Kosovu “ima ljudi koji se pokoravaju” da i “njima treba pokazati gde im je mesto”, i naglasio da je razočaran odnosom vlasti Kosova u njegovom slučaju.

Haradinaj je slične reči ponovio i u kratkom obraćanju velikom broju građana na glavnom trgu Prištine, gde je optužio Srbiju za neprijateljstvo… Dodao da su “oni (Srbi)  kriminalci, oni su izvršili zločine na Kosovu. Ako u Beogradu misle da mi zaboravljamo, greše”, rekao je Haradinaj a masa je njegove reči propratila aplauzima i skandiranjem njegovog imena. Skup je završen velikim vatrometom

I dok su Albanci slavili, Srbi u Severnoj Mitrovici mirnom šetnjom iskazali su protest povodom odluke francuskog suda da oslobodi Haradinaja.

Okupljeni su ocenili da je “sramna odluka suda u Kolmaru da pusti na slobodu Ramuša Haradinaja”. Učesnici protesta nosili su zastave Srbije i transparentne “Haradinaj zločinac”, “Srbija Rusija”, “UČK teroristi” i druge.

Sa građanima su bili i predstavnici lokalnih samouprava sa severa Kosova.

Da li se ovakvim izlivom mržnje i neprijateljstva mogu se normalizovati odnosi Srbije i Kosova i postići pomirenje između Srba i Albanaca?

Treći povratak

Haradinaj se treći put od 2005 godine vratio na Kosovu ka heroj: dva puta iz Haškog suda za bivšu Jugoslaviju, kada je oslobođen optužbi za ratne zločine a na osnovu optužbi Srbije, i sada iz Francuske čiji sud odbio zahtev srpskog pravosuđa za njegovo izručenje Srbiji.

Ovog puta Haradinaju nisu priredili doček ključni funkcioneri Kosova, predsednik Thači, kao 2012. kada ga je, kao premijer, dočekao na aerodromu sa crvenim tepihom, ni premijer Isa Mustafa, niti neko od članova Vlade. To iz razloga što postoji veliko rivalstvo do ivice mržnje između Haradinaja, Tačija i Mustafe koje je zaoštreno zadnje dve godine od kad je Haradinaj sa delom opozicije blokirao ratifikaciju demarkaciju granice sa Crnom Gorom, u parlamentu.

On je tada nazvao Tačija i Mustafu izdajicama koji prodaju kosovsku teritoriju a Mustafa mu je odgovorio spomenuvši mu događaj od pre 18 godina – Radonjićko jezero, dok Tači mu je spomenuo “likvidaciju nekih svedoka.”

Nakon hapšenja u Francuskoj Haradinaj i njegova stranke su optuživale predsednika Tačija da je “naručio hapšenje u dogovoru sa srpskim vlastima”.

Tako ignorisanje njegovog povratka od strane kosovskih zvaničnika govori i o dozi strah da njegov povratak može da promeni tok nekih političkih događaja na Kosovu, imajući u vidu ogromne simpatije i podršku koju uživa kod velikog dela Albanaca na Kosovu, a koja je porasla posle hapšenja u Francuskoj.

Analitičari takođe procenjuju da će njegova politička figura vrtoglavo rasti I time će potresti političke procese na Kosovu, i da će pojačati njegov politički uticaj kod glasaća Kosova. Međutim, bez obzira na ovaj izliv podrške, koja je više zbog toga što je Haradinaj “žrtva srpske vlasti”, rano je zaključiti da će njegova stranka postići velike rezultate na prestojećim vanrednim parlamentarnim izborima na Kosovu .

Međutim analitičari smatraju da njegov povratak treba da natera vladu Kosova da traži odlučno od Srbije i međunarodne zajdenice da se ponište međunarodne poternice koje raspisala srpsko pravosuđe protiv nekoliko desetina pripadnika OVK među kojima su i neki ugledni komandanti, a koje Srbija optužuje za ratne zločine nad Srbima i nealbancima tokom rata, 1999.

Poznati kosovski publicista Veton Suroi piše da Ramuš Haradinaj izlazi slobodan po treći put. Država za koju je ratovao nije ga branila. Branio se sam, ubedljivo i dostojanstveno.

Ovog, trećeg puta, Kosovo konačno treba da nauči: Ne sme dozvoliti da njegovi građani hapse na osnovu poternica Srbije za rat gde je srpska država vršila zločine protiv čovečanstva.

Da li je toj kraj ‘slučaja Haradinaj’

Haradinaj je 4. januara ove godine uhapšen na aerodromu u Bazelu, na putu za Francusku, po Interpolovoj poternici Srbije zbog ratnih zločina nad Srbima i drugim nealbancima na Kosovu tokom rata 1999. On se nalazio u pritvoru u mesto Kolmar u Francuskoj gde ga je 12. januara sud uslovno pustio da konačnu odluku o izručenju čeka na slobodi u Francuskoj.

On je od prvog dana govorio da je proces protiv njega neosnovan i politički motivisan, da će na kraju pobediti pravda, i da ne priznaje srpsku jurisdikciju.

Haradinaja je 2012. godine Međunarodni sud za ratne zločine u bivšoj Jugoslaviji oslobodio svih optužbi za ratne zločine. Bilo je to ponovljeno suđenje, nakon što je isti sud 2008. godine doneo oslobađajuću presudu po optužbama u vezi kršenja ratnih zakona.

Haradinaj je 2005. izabran za premijera Kosova, ali nakon 100 dana podignuta je optužnica Haškog tužilaštva i on je podneo ostavku i samovoljno se predao Haškom tužilaštvu.

Skupština Kosova je 9. marta usvojila rezoluciju kojom se zahteva bezuslovno puštanje Ramuša Haradinaja ali i suspenzija dijaloga o normalizaciji odnosa između Kosova i Srbije do njegovog oslobođenja, što se i desilo. Poslanici Skupštine zatražili su i da se ponište sve poternice Srbije protiv državljana Kosova.

Nakon oslobađanja Haradinaja  očekuje se uskoro nastavak dijaloga u Briselu o normalizaciju odnosa između Kosova i Srbije. Dijalog je pre skoro dva meseca prekinula Vlada Kosova, a kosovski parlament doneo je odgovarajuću rezuluciju u znaku protesta protiv hapšenja Haradinaja. Tom rezolucijom je, osim oslobađanja Haradinaja, zatraženo da vlasti Srbije povuku sve međunarodne poternice protiv kosovskih Albanaca koje srpsko pravosuđe sumnjiči za ratne zločine

Vest o nastavku dijaloga saopštila je šefica kosovske delegacije, Edita Tahiri koja je izjavila da oslobađanjem Haradinaja otvoren put za nastavak dijaloga.

Haradinaj je još jednom izašao kao pobednik, međutim pitanje je da li je time okončano i njegovo suočavanje sa sudom, odnosno “slučaj Haradinaj“, budući da srpske vlasti i pravosuđe insistira da dokaže njegovu krivicu. Jer je Srbija, kako se kaže, dostavila “nove dokaze“ Specijalnom sudu u Hagu za ratne zločine nekih pripadnika OVK, koji su navodno počinili na Kosovu pre, tokom i posle rata 1999, ali se na zna da li će i Haradinaj ponovi biti na listi Tužilaštva tog Specijalnog suda.

Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera