Zvanično počela predizborna kampanja u Sloveniji
Predizborna kampanja za parlamentarne izbore u Sloveniji, koji se održavaju 3. lipnja, službeno je počela u petak, a do sinoć u 24 sata, kad je istekao rok za podnošenje kandidatura, svoje liste kandidata priložilo je 25 političkih stranaka i skupina, potvrdilo je državno izborno povjerenstvo.
Ispravnost podnesenih kandidatura po izbornim jedinicama bit će utvrđena do 13. svibnja, a javna sučeljavanja u elektroničkim i drugim medijima počinju početkom idućeg tjedna, prenosi Hina.
Blizu 1,6 milijuna slovenskih birača na devetim parlamentarnim izborima od stjecanja neovisnosti odredit će sastav budućeg parlamenta, nakon čega će biti jasniji i izgledi za sastavljanje buduće vladajuće koalicije.
Ankete: Male šanse za vladajuću koaliciju
Slovenski parlament, Državni zbor, čini 90 biranih zastupnika, od čega se dva biraju u posebnim izbornim jedinicama u kojima glasuju samo pripadnici talijanske i mađarske manjine, koji tako dobivaju svoje političke predstavnike.
Ostale manjine nemaju zajamčeno pravo aktivnog političkog zastupništva jer ih Ustav tretira kao “neautohtone”, bez obzira na njihovu brojnost.
Sadašnja vladajuća koalicija premijera Mire Cerara, sastavljena od njegove Stranke modernog centra (SMC), Socijalnih demokrata (SD) i Demokratske stranke umirovljenika, raspala se nekoliko mjeseci pred izbore i, sudeći po anketama, malo je mogućnosti da se u novom mandatu ponovi u istom sastavu.
Opada zanimanje za izborni proces
Najviše izgleda za osvajanje relativne većine u Parlamentu, a time i za dobivanje mandata za pokušaj sastavljanja nove vlade, sudeći po dosad objavljenim ispitivanjima, imaju Socijalni demokrati (SD) Dejana Židana, Slovenski demokrati (SD) Janeza Janše te Lista Marjana Šareca (LMŠ), gradonačelnika Kamnika, koji je na lanjskim predsjedničkim izborima bio protukandidat predsjedniku Borutu Pahoru.
Zanimanje Slovenaca za izborni proces iz godine u godinu sve je manje, što su potvrdili i lanjski predsjednički izbori, na koje se nije odazvalo više od polovice birača, a računa se da bi na parlamentarnima moglo glasovati od 50 do 60 posto registriranih birača.
Izvor: Agencije