Snažan razvoj softverske industrije u Srbiji

IT sektor u Srbiji se ubrzano razvija i polako hvata priključak sa zemljama Europske unije. Jedan od najvećih izvoznih artikala je kompjuterski softver.

Francuska, Amerika i Poljska bile su poslovne destinacije mladog Davora Zrnića.

Radio je u bankarstvu, ali je odlučio da se u Srbiji bavi softverom. On je ekonomist koji je počeo programirati. U opuštenoj radnoj atmosferi biznis brzo raste.

“Iz perspektive naše firme, mi smo za sada našli prvog klijenta, radimo na prvom i na drugom klijentu, to su sve klijenti koji su inostrani klijenti. Nas je bilo pre godinu dana dvoje, sada nas je već petoro, sa tendencijom da nas do kraja godine bude 15”, kaže Davor iz Team Tradea Srbija.

Vlada: IT sektor jedan o bitnijih

“U Vladi Srbije slikovito pokušavaju da predstave koliko dobro napreduje softverska industrija, pa kažu da je Srbija nekada bila poznata po proizvodnji i izvozu voća, a samo u prošloj godini iz te zemlje izvezeno je softvera u vrednosti 230 miliona evra”, javlja reporter Al Jazeere Dušan Hadži Nikolić.

Vlada tvrdi da je IT sektor jedan od bitnijih za zemlju.

“Zanimljivo je da Vlada kaže da je to jako važno i bitno i da se to jako brzo razvija. To se super razvija već godinama uglavnom bez državne pomoći. Cinici bi rekli uprkos državnoj pomoći i tačno je da softver u Srbiji uspeva bolje od čuvenih malina i nešto čime možemo da se, zaista, ponosimo i perpektive za dalji razvoj su ogromne”, kaže Milan Šolaja iz ICT klastera Vojvodine.

Srbija u IT sektor ulaže gotovo 60 eura po glavi stanovnika. Zaostaje za Hrvatskom, koja ulaže 200 eura, a Europska unija sa 800 eura po glavi stanovnika je za sada nedostižna.

“Što se toga tiče, država je, naravno, primetila i, naravno, vidi gde bi mogla da pomogne, ali, naravno, kriza je veoma velika, pa nije moguća ni neka velika ulaganja pružiti tu”, kaže Irini Reljin, savjetnica u Ministarstvu telekomunikacija.

Softverom se bavi 6.000 osoba

U ICT klasteru kažu da im od države nije potrebna novčana pomoć, već je potrebno napraviti poslovni ambijent koji će IT firmama omogućiti veći uspjeh.

“Signali koje dobijamo od državne uprave nisu ohrabrujući. Mi smo imali nekada davno Ministarstvo za informaciono društvo od kako je to ministarstvo ukinuto. Zašto, ne znam, verovatno zato što nam je to jedan od prioriteta, ne razumem uopšte o čemu se radi. Sa jedne strane vam je IT jedan od prioriteta, a sa druge strane nemamo ni ministarstvo za informaciono društvo”, komentira Šolaja.

Informacijski sektor Srbije ima mnogo potencijala, jer se samo softverom bavi 6.000 osoba.

Ipak, oni uglavnom rade za strane firme, pa, umjesto razvijanja tog potencijala, Srbiji sve više prijeti odljev mozgova u tom sektoru.

Izvor: Agencije