Sobranje usvojilo izmjene Ustava Makedonije

Zastupnici iz vladajuće većine u makedonskom Sobranju podržali su nacrt izmjena Ustava. Rasprava i glasanje su obavljeni bez opozicije, čijih 39 zastupnika bojkotira rad Parlamenta jer ne priznaju rezultate izbora održanih u aprilu.

Predložene izmjene ponovo će se naći pred Sobranjem nakon javne rasprave. Svaki amandman mora dobiti podršku dvotrećinske većine, a vladajuća koalicija ima 81 zastupničko mjesto od ukupno 123.

Danas su izglasani nacrti sedam ustavnih amandmana. Jedan od njih ograničio bi budžetski deficit na najviše tri posto bruto domaćeg proizvoda.

„Prema primjeru evropskih država, Vlada predlaže fiskalna pravila koja osiguravaju okvir za vođenje stabilne, predvidive i održive fiskalne politike i povećanje budžetske discipline i odgovornosti“, ističe zamjenica ministra pravde Biljana Briškoska-Boškovski.

A upravo ovih dana rebalansom budžeta trenutni deficit Makedonije trebalo bi se povećati sa 3,5 na 3,9 procenata zbog investicija u dio autoputa sa sjevera prema jugu države. Bivši ministar finansija Nikola Popovski kaže da ograničavanje deficita može biti problem kad ekonomiji loše ide.

„Tri procenta je relativno mali deficit, posebno za ekonomiju kao što je makedonska koja u nekom periodu treba da rješava infrastrukturne probleme. U nekom periodu recesije, u nekom periodu gorućeg dvodecenijskog problema nezaposlenosti, tri posotmože da bude ograničenje“, ističe Popovski.

Zajednica muškarca i žene

Ustavom bi se ograničila i visina javnog duga na najviše 60 posto BDP-a. Prema podacima Zavoda za statistiku, javni dug sada iznosi 34 posto BDP-a, ali Međunarodni monetarni fond kaže da je veći, i da je dostigao 43 posto, iz Skoplja javlja Al Jazeerina novinarka Milka Smilevska.

„Vlada predlaže da ograničenja koja se odnose na procenat deficita u budžetu i visinu javnog duga stupe na snagu od 2017. godine“, dodaje.

Ali predviđene su i situacije kada se ova fiskalna pravila neće primjenjivati, a to je, kako navodi Romeo Trenov, poslanik VMRO DPMNE-a, u „slučajevima prirodnih katastrofa, ekstremnih situacija koje mogu uticati na nacionalnu sigurnost, kad je ugroženo zdravlje građana i u slučajevima značajnog pada BDP-a“.

Izmjenama u Ustavu definirao bi se i brak kao zajednica muškarca i žene. Građani koji žive u vanbračnim zajednicama morali bi se registrirati u posebnom registru – također, samo kao partnerstvo između osoba različitog spola. Helsinški komitet smatra neprihvatljivim nemogućnost registriranja zajednice ljudi istog spola, iz praktičnih razloga.

„Vi stičete zajedničku imovinu, postavlja se pitanje naslijeđa, pitanje penzijskog i zdravstvenog osiguranja ili pitanje podjele imovine ako partneri prestanu živjeti zajedno“, kaže Kočo Andonovski iz Helsinškog komiteta za ljudska prava.

Opozicija je već odluke o izmjenama najvišeg pravnog akta države bez njihovog prisustva u parlamentu nazvala – skandaloznim.

Izvor: Al Jazeera