Sonenshine: SAD ostaje uz BiH

Podsekretarka SAD-a za javnu diplomatiju govori o obrazovnim programima, ženama u politici i važnosti slobode medija.

Tara Sonenshine, SAD, BiH, Američka ambasada
Sonenshine: Želimo da američki studenti studiraju u BiH, a bh. studenti u SAD-u [Američka ambasada u Sarajevu]

Piše: Selma Milovanović

Tara Sonenshine, podsekretarka Sjedinjenih Američkih Država za javnu diplomatiju i odnose s javnošću, u posjeti je Sarajevu gdje je prisustvovala otkrivanju plakete u počast američkim diplomatima i mirovnim pregovaračima Samuelu Nelsonu Drewu i Josephu Kruzelu, koji su poginuli na planini Igman u pokušaju da stignu do opkoljenog Sarajeva u augustu 1995.

U to vrijeme, Sonenshine, bivša američka novinarka i dobitnica 10 nagrada Emmy za medijski rad, radila je kao specijalna savjetnica tadašnjem američkom predsjedniku Billu Clintonu.

Prije dolaska na trenutnu funkciju, obavljala je brojne dužnosti u Bijeloj kući, kao i funkciju zamjenice izvršnog predsjednika Američkog instituta za mir, te radila kao savjetnica za strateške komunikacije u brojnim međunarodnim organizacijama.

  • Kakve su ovlasti vaše funkcije i šta zbog čega ste posjetili BiH?

- Podsekretar za javnu diplomatiju i odnose s javnošću je kapetan odnosa između ljudi. Suština je angažman s građanima širom svijeta. Trošimo mnogo vremena na odnose među vladama, ali, kako vidimo, kako se stvari razvijaju u svijetu, građani sve više imaju ulogu u ekonomskom životu jedne države, u njenom kulturnom životu...

Javna diplomatija je angažman s građanima. Pokušavamo izgraditi dijalog, da pomognemo i objasnimo našu vanjsku politiku, ali uistinu na nivou programa, posebno fokusiranim na mladima, jer to je budućnost svake zemlje.

Javna diplomatija se fokusira na programe razmjene, obrazovanja, kulture, sporta i umjetnosti.

Drugi razlog moje posjete je to što sam prije više godina u Bijeloj kući radila sa gospodinom koji se zvao Samuel Nelson Drew. On je, zajedno sa svojim kolegama, izgubio život kada se njihovo vozilo prevrnulo na jednom putu u augustu 1995. godine. Ovdje i danas smo odali počast njemu i Josephu Kruzelu tako što smo otkrili plakete i imenovali dvije sobe ovdje u Ambasadi u njihovu čast.

Radila sam sa Nelsonom Drewom, željela sam da lično budem na toj ceremoniji.

Treći razlog je – državna sekretarka je nedavno ovdje bila i sa zadovoljstvom sam tu da pokažem taj kontinuitet i jake veze koje postoje između Sjedinjenih Država i Bosne i Hercegovine.

  • Koji su ciljevi vaše posjete?

- Postoje tri cilja. Željela sam vidjeti ovu ambasadu, koja je jako aktivna u ovoj regiji, dinamična. Željela sam se licem u lice upoznati sa ljudima koji se ovdje angažiraju sa ljudima širom zemlje.

Drugi konkretni razlog je zato što sam htjela da se upoznam sa studentima i mladim ljudima koji su korisnici programa koje ovdje provodimo. Imamo obrazovne razmjene, programe za učenje engleskog jezika, program za mlade lidere, stipendije za učitelje, mikrostipendijski program i brojne druge.

Jako je važno za podsekretara koji nadzire sve te programe da izađe na teren, da razgovara sa korisnicima tih programa.

Postoji, također, 2.000 bivših polaznika tih programa. Sada ima jedna široka mreža ljudi, tako da sam se htjela sastati i sa njima.

Treći razlog je da se sastanem s predstavnicima i liderima civilnog društva i nevladinog sektora. Sastat ću se sa ženama iz oblasti civilnog i nevladinog sektora, sa predstavnicima LGBT populacije, sa medijima.

  • Nedavno je Američka ambasada održala Virtuelni sajam koledža u BiH, gdje su studenti iz BiH mogli pregledati koledže i istražiti mogućnosti studiranja u SAD-u. Kakve su mogućnosti za studente iz BiH da studiraju u SAD-u?

- Jako smo ponosni na taj sajam. Ustvari, to je pokušaj da se povežu studenti i akademske institucije iz ove zemlje sa američkim akademskim institucijama.

Nadamo se da ćemo moći to raditi više u budućnosti.

Tražimo dvosmjernu komunikaciju – više bh. studenata koji će ići u Ameriku i više Američkih studenata koji će dolaziti ovdje. Najbolji način da se to desi je kroz naš program Education USA.

To su naši savjetnički uredi; to su ljudi koji su obučeni da odgovaraju na pitanja studenata - gdje mogu ići, za kakve programe sam kvalificiran, na koje testove moram ići...

Dakle, želimo vidjeti da što više američkih studenata iskusi život ovdje i voljeli bismo vidjeti više mladih iz BiH koji idu u naše škole.

Dio toga, također, dobija pomoć od socijalnih medija i zato smo radili taj sajam. State Department razumije šta je to 21. stoljeće i korištenje online medija i virtuelnih konekcija. Razmjene, zajednička iskustva, pogotovo online - to je toliko moćno ovdje i u drugim dijelovima svijeta.

  • U nedjelju je obilježen Dan borbe protiv nasilja. Rekli ste da ćete se sastati s nevladinim organizacijama koje podržavaju žene, žrtve nasilja i diskriminirane žene. Na koji način SAD pomaže ženama u BiH?

- Ambasada i State Department rade nekoliko stvari ovdje da bi podržali žene. Imamo programe grantova.

Jako smo fokusirani na žene političke lidere.

Državna sekretarka i mi smatramo da ako otključate ekonomski potencijal žena, stvarate jednu sasvim novu privredu i ekonomski prostor. Kada dopustite političku moć žena, stvarate jedan sasvim novi politički prostor.

Mi smo podržavali razne programe za žene ovdje, u Parlamentu, naprimjer. Imali smo grupe žena iz BiH koje su putovale u SAD u sklopu američkog programa Fortune.

Jedna žena je otišla u SAD, vidjela kako mi radimo i došla ovdje i replicirala taj program.

Jako je dobro kada obučavate žene kako voditi nevladinu organizaciju, kako provoditi kampanju ili kako da idu od vrata do vrata. Stvarate uzore za žene u toj oblasti.

Mislim da se radi od više od 300 grantova. Tu se radi o osnaživanju žena i o tome da žene budu mentorice ženama. To je jedna od jako važnih stvari, da mlade žene vide uzore koje mogu slijediti i da i same postanu lideri u spopstvenim zemljama.

Ne radi se samo o tome da žene budu izlistane negdje na nekom spisku u politici. One moraju biti osnažene, moraju imati ovlaštenja da svoje sposobnosti dokažu u djelu.

  • Vi ste dugo godina proveli kao novinarka. Kako američki mediji izvještavaju o manjinama i kako možemo učiti od vas?

- Važnost nezavisnih i objektivnih medija je nešto na čemu SAD stalno radi. U novom dobu se radi tranzicija od tradicionalnih medija prema online platformama, ali sve počinje sa ubjeđenjem SAD-a da mora postojati pluralizam. Dio pluralističkog društva proističe iz pretpostavke da što više glasova čujete i što ste inkluzivniji, to je jača i odlučnija demokratija u kojoj živite.

Uvijek smo u SAD-u vršili veliki pritisak da bi osigurali da su manjine predstavljene u medijima – manjine moraju biti tema u medijima i oni moraju raditi u medijima. Često nas kritiziraju da imamo previše otvorene medije.

Danas, skoro svako može postati izvještač. No, na kraju, novinarstvo se zasniva na dobrom prosuđivanju, mudrosti i mogućnosti da se činjenica odvoji od onoga što činjenica nije. Ali na kraju, moram reći da u istinski nezavisnim medijima postoji prostor za mnoge različite glasove.

  • Mnogi u bh. javnosti kažu da SAD ne posvećuje onoliko pažnje ovoj zemlji kao što je to bio slučaj nakon rata. Da li smatrate da bi trebali raditi nešto više da budete prisutniji ovdje?

- SAD ostaje i uvijek će biti posvećen mirnoj, multietničkoj i demokratskoj Bosni i Hercegovini. Mislim da naša strast – opet sam danas to osjetila kada sam odavala počast svojim kolegama i svemu onome što su oni uradili na postizanju Daytonskog sporazuma – danas i 17 godina nakon toga i dalje marljivo radimo.

Ova Ambasada je aktivna, odlučna, angažirana. Državna sekretarka je ovdje bila dva puta. Mislim da je vrlo jasno govorila, kao što i predsjednik govori, o ulozi SAD-a da se pomogne BiH na njenom putu ka Evropskoj uniji i ka članstvu u NATO-u.

Mislim da su programi koji ovdje provodimo jasni znakovi našeg angažmana i podrške. Mislim da nastavljamo i da ćemo nastaviti raditi na tome.

Znamo da je ponekad to frustrirajuće, ali mirovni proces nekad dugo traje. Nastavit ćemo i dalje na tom putu s vama.

  • Nedavno smo vidjeli oštre komentare predsjednika Srbije nakon presude hrvatskim generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču. Da li mislite da političari u regiji i dalje koriste retoriku poput one korištene 90-tih?

- Mi podržavamo Haški tribunal. Kako vaši politički lideri reagiraju i odgovaraju na stvari je lokalno političko pitanje i ja zasigurno to ne mogu komentirati.

Ali, mogu generalno reći, pošto sam radila za Američki međunarodni institut za mir dugi niz godina, da put ka pomirenju često ide kroz dijalog, razgovor i diskusiju i mirovni proces koji je inkluzivan i koji ne stvara nove podjele.

Dakle, na makro nivou, mogu vam samo govoriti o tome kako ćemo sprečavati sukob, kako ostvariti stabilnost poslije konflikta. Dakle, to je fokusirano na izgradnji mostova, zajedničkog razumijevanja, poštivanja i stvaranja civilnog društva u kojem svaki građanin može ispuniti pojedinačni potencijal.

U mojoj karijeri se to pokazalo kao recept za uspjeh i možemo se nadati i pokušati ubijediti druge da rade zajedno preko etničkih linija, da se grade pluralističke, trajne, jake privrede, koje mogu polučiti mir i donijeti prosperitet zajednici.

  • Kakav je stav američke politike prema Balkanu u narednih 10 godina?

- Predsjednik Obama je ponovno izabran. Možemo očekivati kontinuitet kada je riječ o američkoj vanjskoj politici.

Kada je riječ o Balkanu i SAD-u, mislim da će SAD nastaviti igrati aktivnu ulogu i podržavat će i dalje izgradnju mira, demokratije, otvorenosti za koju svi smatramo da je jako važna za otvorena društva.

Ja bih rekla da je svijet sada međusobno povezan u jednoj globalnoj ekonomiji. Ono što se dešava u jednom dijelu svijeta, ima utjecaj na druge dijelove svijeta.

Dakle, u interesu SAD-a je da ostanemo aktivno angažirani u svakom kutku svijeta, jer svi živimo u jednoj integriranoj, velikoj zajednici.

  • Povezanost je vidljiva i u oblasti novih medija. Kako Vlada SAD-a komunicira s građanima putem novih medija?

- Živimo u jednoj umreženoj, međusobno povezanoj komunikacijskoj dobi u kojem tweetovi i druge informacije putuju u nanosekundama.

Oni koji kreiraju politiku, da bi bili relevantni, moraju biti angažirani s medijima. Mi smatramo da je jako važno imati slobodan, živ internet prostor i da je jako važno za građane da imaju neometan pristup informacijama.

Ja istinski, iskreno, vjerujem da su informacije kisik. Danas su informacije kisik pomoću kojeg društvo diše.

Kao podsekretarka, imam vlastiti Twitter nalog i tweetam jednom ili dvaput dnevno. Također, imam globalnu online sesiju pitanja i odgovora na devet jezika.

Pokušavamo, zaista, u State Departmentu, da ostanemo online 24 sata, sedam dana u sedmici i interesuje nas svaki bit toga što novi svijet predstavlja.

Izvor: Al Jazeera

Teme: 

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.