Spektakularan rast islamskog bankarstva

Piše: Almir Čolan

U vrijeme kada pristup raznolikim izvorima finansiranja ograničava konkurenciju između banaka, islamsko bankarstvo i finansije na globalnom nivou predstavljaju jednu od najbrže rastućih finansijskih industrija.

Procijenjena veličina sektora je više od 1.000 milijardi dolara, a agencija za kreditni rejting Moody’s pretpostavlja da bi ta cifra mogla preći 5.000 milijardi dolara u skorijoj budućnosti.

Uskoro u Hrvatskoj

Islamske banke uskoro će stići u Hrvatsku. Šukrija Ramić, član Uprave BBI-a, najavio je da su kompletirani zakonski propisi koji će otvoriti put novim islamskim bankama u regiji.

On je rekao da bi Hrvatska, s većinskim katoličkim stanovništvom, mogla prihvatiti islamsku banku prije Bosne i Hercegovine, nakon što je papa Benedikt XVI preporučio komercijalnim bankama da preuzmu principe islamskog bankarstva.

Islamske banke ne finansiraju alkohol, duhan, pornografiju, prostituciju, kockanje ili vojnu industriju. Ukratko investicioni projekti moraju biti halal.

Ova stopa rasta i nije toliko iznenađujuća ukoliko se uzme u obzir da je ovakav način poslovanja atraktivan kako za muslimane, tako i za nemuslimane zbog svojih ideja-vodilja, koje podstiču etičko poslovanje, međusobnu saradnju i dijeljenje rizika.

S druge strane, zabrane koje se odnose na nemoralne, kamatne i spekulativne aktivnosti utječu na to da finansijski sistem ostane fer i pravedan, društveno odgovoran i održiv, pogotovo u ovim nesigurnim vremenima.

Tako je jedna od glavnih razlika između konvencionalnih i islamskih banaka u tome kako se dolazi do profita. Konvencionalne banke gledaju na novac kao robu koja se prodaje ili kupuje, što je u suprotnosti s funkcijom novca kao sredstva razmjene i mjerila vrijednosti drugih stvari. Islam, kao i kršćanstvo i judaizam, zabranjuje zarađivanje novca novcem, ali omogućava dobit nakon što se novac prebaci iz monetarne u ekonomsku funkciju.

Profit kroz poslovanje

Dakle, da bi novac bio koristan, mora se pretvoriti u nešto što je samo po sebi korisno, pa islamska banka tek onda može imati korist i profit kroz poslovanje. Naprimjer, finansiranje kuće, projekta ili biznisa od islamske banke nalaže da banka uloži sredstva i preuzme proporcionalan dio posjedovanja i rizika kako bi opravdala profit.

Kur’anski je princip da trgovina i lihvarenje nisu isti, jer kao što vidimo, prvo predstavlja osnovu za rast ekonomije, a drugo fantomsku dobit bez imovinske podloge. Pitanje nije da li je moguće imati ekonomski sistem bez kamate, već kako se nešto što nema veze sa stvarnim ekonomskim aktivnostima, kao što je kamata, uopće uspijeva održati pored svih sistemskih kriza i nestabilnosti koju prouzrokuje.

Stoga, beskamatno bankarstvo ne znači besprofitno bankarstvo, već stabilnu i sigurnu etičku alternativu, a kao praktičan primjer na području Balkana dovoljno je pogledati Bosnia Bank International.

Osim što predstavlja prvu islamsku alternativu konvencionalnom bankarstvu u Evropi, BBI-ev inovativni poduhvat poput Sarajevo Bussiness Foruma direktno stimulira poduzetnički način uključivanja vlasnika kapitala sa stvarnim ekonomskim djelatnostima, što je jedan od glavnih ciljeva islamskog, odnosno poslovnog bankarstva.

BBI kao brand

Ovakve aktivnosti ne samo da dodatno doprinose konkurentnoj prednosti i prepoznatljivosti BBI-a kao branda, nego je vrlo vjerovatno da će uspjeh preći granice Bosne i Hercegovine zbog opće koristi, kako za preduzeća i pojedince, tako i za države u regionu. Naravno, da bi se realizirali slični projekti, posebno je važno imati političku volju po uzoru na Veliku Britaniju, Australiju, Francusku, Japan, Singapur i druge države koje su uvođenjem regulativnih i poreznih promjena osigurale konkurentnost islamskog bankarstva u svom sistemu.

Očekivano je da će se korist vidjeti od gradnje autoputeva, hidrocentrala, bolnica, rudnika, univerziteta i drugih projekata koji se mogu finansirati kroz finansijske instrumente, kao što je sukuk (islamske obveznice). Ove nove finansijske tehnikene samo da su na istoj ravni s ostalim konvencionalnim finansijskim strukturama, već kroz proces sekuritizacije omogućavaju snižavanje troškova finansijskih institucija.

Do sredstava za ulaganje u nova ili postojeća preduzeća moguće je doći i kroz islamska tržišta kapitala po primjeru Dow Jonesa u Sjedinjenim Američkim Državama ili FTSE-a u Engleskoj, koji nude islamski tržišni index. Ovakvi potezi privlače investitore, koji su ovim putem osigurani da investicije idu u kompanije čije poslovanje i ostali finansijski pokazatelji nisu u suprotnosti s islamskim normama. Nema razloga zašto Sarajevska berza ne bi imala sličan index, koji bi pružio iste koristi lokalnim firmama.

Pod pritskom pohlepe

London je nakon zakonskih promjena vidio procvat otvaranjem islamskih finansijskih usluga u 22 banke, od kojih su čak pet njih potpuno islamske. Izlistavanjem 20 sukuka u vrijednosti od 11 milijardi dolara na Londonskoj berzi, sa 20 pravnih firmi pružaju ekspertne savjete i brojne druge ustanove koje nude obrazovne, trening i druge podrške industriji.

Može li Sarajevo iskoristiti svoju stratešku lokaciju kao tradicionalna veza između Istoka i Zapada, te postati evropski islamski finansijski čvor? Prilike za regiju su brojne i nameću izvrstan spoj industrije s islamskim finansijskim principima. Na kraju, zahtjev za pravednim finansijskim sistemom je univerzalan, a mnogi osjećaju da trenutni sistem pod pritiskom pohlepe srlja iz krize u krizu, dok su nedostaci koji su doveli do globalne krize i dalje prisutni.

Primjer ekonomije je kao primjer broda i, kao što kaže Muhammed, a. s., ako jedna grupa ljudi ne spriječi drugu od bušenja rupa kako bi došla do vode, obje će nastradati. Problem nije u vodi (profitu), već načinu kako da se dođe do istog bez kobnih posljedica i krize. Svijetu je više nego ikad potreban Jusuf, a. s., koji će nas dobrim finansijskim upravljanjem spasiti od recesije.

Stavovi izraženi u ovom članku su autorovi i nužno ne predstavljaju uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera