Oglasi

Spiegel: HDZ ugrožava mir na Balkanu

Njemački list piše da se hrvatski HDZ miješa u politička događanja u BiH želeći za tamošnje Hrvate treći entitet.
HDZ, Andrej Plenković, Milijan Brkić, Gordan JandorkovićAl Jazeera - Arhiva

Njemački list Spiegel, u članku "Opasnost za Balkan", kritizira hrvatsku vladajuću stranku Hrvatsku demokratsku zajednicu i izravno proziva zbog ugrožavanja mira na Balkanu, a vezano za izborne rezultate i situaciju u Bosni i Hercegovini.

Spiegel piše, kako prenosi Deutsche Welle (DW), da Europska pučka stranka, građansko-konzervativni Klub zastupnika u Europskom parlamentu kojem pripadaju i CDU i CSU, u svojim redovima ima skupinu koja trenutačno ugrožava mir na Balkanu.

"Hrvatska demokratska unija (HDZ), vladajuća stranka u Zagrebu, miješa se u politička događanja etnički raskomadane Bosne i Hercegovine. Kako bi podržala bosanske Hrvate, HDZ sponzorira istoimenu stranku u susjednoj zemlji. Ona želi za bosanske Hrvate rezervirati dio BiH, tzv. treći entitet. To jasno predstavlja kršenje Daytonskog sporazuma, čiju provedbu nadgleda EU", prenosi DW pisanje njemačkog lista.

Navodi se da su bosanski HDZ-ovi političari u posljednjoj izbornoj kampanji, kako stoji, masovno podgrijavali etničke napetosti.

'Podržavanje smjera radikalnih nacionalista'

"Više puta su postavljali zastave Herceg Bosne, što je nedvosmislena provokacija. Kasnije, kada početkom listopada, nakon izbora za tročlano Predsjedništvo BiH, nije izabran kandidat HDZ-a, već predstavnik liberalnog Demokratskog fronta, koji igra na kartu razumijevanja, Zagreb ga je počeo politički demontirati. Ovi izbori nisu dobri za bosanske Hrvate, tvrdi [hrvatski] premijer [Andrej] Plenković. On namjerava nastaviti podržavati smjer radikalnih nacionalista", prenosi DW.

Hrvatski premijer prošlog je tjedna boravio u posjetu Francuskoj, gdje se susreo s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom te je rekao kako je iskoristio tu prigodu kako bi Macronu objasnio što se dogodilo na općim izborima u BiH.

"Nas najviše zabrinjava tema koja se odnosi na izbor hrvatskog člana Predsjedništva. Izabran je Hrvat glasovima Bošnjaka i smatramo da je to izigravanje temeljnih načela, slova i duha Dejtonskog sporazuma. Mislim da bi za Bosnu i Hercegovinu bilo dobro da se poštuje ono što je stvarno bilo dogovoreno i mišljeno i da je za budućnost ključno pronaći rješenje za Izborni zakon koji bi omogućio legitimni izbor članova Predsjedništva", rekao je Plenković.

Na pitanje na kakav je prijem kod Macrona naišla njegova argumentacija o Bosni i Hercegovini i hoće li Francuska pomoći u rješavanju tog problema, Plenković je kazao da Macron to shvaća kao ozbiljan problem.

"Razumio je da je ovo ozbiljan problem i da je percepcija koja postoji u Hrvatskoj možda jedinstvena, ali kada se detaljno argumentira onda sugovornici shvaćaju da je to ozbiljan problem kojim se treba pozabaviti, ne samo Hrvatska ili Bosna i Hercegovina, nego i šira međunarodna zajednica", rekao je Plenković.

Macronovo 'razumijevanje' i Zvizdićeve kritike

On, međutim, nije potvrdio da je Macron u tome obećao pomoć, već je samo kazao da je francuski predsjednik "pokazao razumijevanje".

Predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, Denis Zvizdić, kako je poslije propćeno, smatra da predsjednik hrvatske Vlade, zloupotrebljavajući članstvo Hrvatske u EU-u, nastupa kao da je premijer Bosne i Hercegovine, a ne Hrvatske.

Zvizdić smatra kako to nije u skladu s dobrosusjedskim odnosima i predstavlja otvoreno i izravno miješanje Hrvatske u unutrašnja pitanja u BiH.

"Prateći posljednje istupe premijera Hrvatske Andreja Plenkovića u institucijama Evropske unije, kao i prilikom njegovih bilateralnih susreta, primjetan je pokušaj uspostave patronističkog ponašanja spram Bosne i Hercegovine", priopćeno je, između ostaloga. 

Prema ranijem priopćenju iz Zvizdićevog ureda, "premijer Hrvatske pokušava institucionalno uspostaviti netačne, selektivne i konfuzne teorije o ugroženosti samo jednog naroda u BiH".

Andrej Plenković odgovorio je Zvizdiću, kazavši da je nemiješanje u unutrašnje stvari koncept iz 19. stoljeća i da kao predsjednik hrvatske Vlade ima odgovornost prema Hrvatima izvan Hrvatske i s obzirom na činjenicu da je Hrvatska potpisnik i garant Dejtonskog sporazuma.

"Te teze i teorije o nemiješanju u unutarnje stvari, to je ostalo u međunarodnim odnosima 19. stoljeća. Sada smo u 21. stoljeću gdje smo za sva krupna i bitna politička pitanja, a posebno ona za koje kao predsjednik Vlade imam posebnu odgovornost s obzirom na činjenicu da je Hrvatska potpisnik i jamac Dejtonskog sporazuma, zainteresiran da se on provodi i 23 godina nakon potpisivanja onako kako je zamišljen", rekao je Plenković novinarima nakon završetka samita Europa-Azija u Briselu, prenosi Hina.

Plenković je kazao da Zvizdić dobro zna koliko je Hrvatska, posebno od kada je on premijer, pomogla u jačanju bilateralnih odnosa i u bržem putu prema EU-u, šta će i dalje činiti.

Plenković: Poruka pojašnjenja i apela

"Ja ću neovisno o tome staviti u prvi plan ono što i on zna da se dogodilo, a da nije dobro, a to je da jedan narod u Federaciji glasovima svojih pripadnika bira drugom narodu njegova člana predsjedništva. Dakle, ne možemo se praviti nevješti na nešto što je sasvim očito i prema strukturi glasova i prema onome što se u konačnici dogodilo. To je za Hrvatsku ozbiljno pitanje i imamo sva legitimna prava da ga dižemo na međunarodnim forumima i da senzibiliziramo druge", rekao je Plenković.

Kazao je kako je ponovio da mnogi akteri ne razumiju i ne shvaćaju te detalje.

"I zato je važno da naša poruka bude poruka pojašnjenja i apela da se riješi izborni zakon koji bi bio takav da omogućava legitimnu zastupljenost svih, osobito u predsjedništvu BiH", rekao je Plenković.

Hrvatski premijer je nakon objave rezultata izbora u BiH poručio kako je izbor Željka Komšića za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda hrvatskog naroda scenarij koji nije dobar za hrvatski narod, ali ni općenito za tu državu.

"Ponovno smo se, zahvaljujući pozitivnom pravnom okviru koji postoji u Bosni i Hercegovini, doveli u situaciju da pripadnici jednog konstitutivnog naroda na teritoriju [entiteta] Federacije [Bosne i Hercegovine] biraju predstavnika u Predsjedništvu [Bosne i Hercegovine] drugom narodu", ustvrdio je on.

Izrazio je žaljenje što na tu funkciju nije izabran predsjednik Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine Dragan Čović, jer je on u mandatu od protekle četiri godine "napravio ključni iskorak, uz hrvatsku podršku, na putu Bosne i Hercegovine prema Europskoj uniji", naglasivši kako je "ta činjenica mogla i trebala biti honorirana".

Izvor: Agencije

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.