Spor o imovinskim karticama političara

Orešković: Povjerenstvo se ne može dovesti u situaciju da postupa nezakonito (Al Jazeera)

Razgovarao: Tomislav Šoštarić

Hrvatska Agencija za zaštitu osobnih podataka nedavno je donijela rješenje da dio podataka, koji su bili javno dostupni iz izvješća o imovinskom stanju dužnosnika, predstavlja prekomjeran opseg objave osobnih podataka.

Agencija je odredila da se uklone podaci o broju djece, bračnom stanju dužnosnika, bankama, odnosno vjerovnicima, institucijama u kojima su se dužnosnici zadužili prije stupanja na dužnost i roku otplate kredita.

Povjerenstvo za sprječavanje sukoba interesa potom je, budući da se radi o elektroničkom formularu, povuklo imovinske kartice u cijelosti.

Oporbeni HDZ kritizirao je vladajuće da je Agencija donijela takvo rješenje da se prikriju afere sukoba interesa nekih dužnosnika, vladajući SDP te je optužbe odbacio, ali su iz te stranke stigle i kritike da je uz Agenciju i Povjerenstvo odgovorno zbog uklanjanja kartica – između ostaloga, rečeno je da je to bilo ishitreno, neodgovorno i nepotrebno.

Hrvatska vlada je na kraju Saboru uputila prijedlog odluke o razrješenju ravnatelja Agencije za zaštitu osobnih podataka i njegove zamjenice, a u hitnu saborsku proceduru upućen je prijedlog dopune Zakona o sprječavanju sukoba interesa, kojom bi se utvrdilo da se na dužnosnike ne primjenjuju odredbe Zakona o zaštiti osobnih podataka.

Ponovna objava podataka

Ukoliko djelovanjem drugih nadležnih državnih tijela, primjerice izmjenama i dopunama Zakona ili donošenjem novog rješenja Agencije za zaštitu osobnih podataka, sav trenutačni tehnički posao postane bespredmetan, kaže Orešković, istog trenutka vratit će se na objavu podaci u istom onom sadržaju i opsegu kako je to bilo i prije.

A ukoliko upravna tužba postane bespredmetna, Povjerenstvo će je povući.

Dalija Orešković, predsjednica Povjerenstva za sprječavanje sukoba interesa za Al Jazeeru tumači ulogu i poziciju Povjerenstva u ovom slučaju i govori zašto se ne slažu s odlukom Agencije, a zbog čega su pokrenuli i upravni spor.   

  • Rekli ste da su se podaci i prije sortirali, tj. da su neki podaci i prije bili dostupni Povjerenstvu, ali ne i javnosti na internetu?

– Riječ je o tome da i prethodno važeći pisani obrazac, a tako i novi elektronički obrazac o izviješću o imovinskom stanju sadrži dvije različite kategorije podataka koje dužnosnici navode. Dio podataka dostupan je samo Povjerenstvu, dužnosnici su ih dužni prikazati, jer bez toga Povjerenstvo zapravo ne bi moglo raditi provjere podataka.

Primjerice, riječ je o imenima i prezimenima članova obitelji, o njihovim osobnim identifikacijskim brojevima (OIB), o adresama stanovanja, o adresama nekretnina. Dakle taj ‘set’ podataka je bio dostupan Povjerenstvu, nalazio se u imovinskim karticama, ali uvažavajući odredbe Zakona o zaštiti osobnih podataka, niti u prethodnom informatičkom sustavu, a niti u novom, ti podaci nisu bili javno dostupni. Taj dio nikada nije bio sporan.

Ono što se pojavilo kao sporno je statistički podatak o tome da li dužnosnik uopće ima dijete i broj djece ili da li te podatke nema. Činjenica da li je dužnosnik ili dužnosnica udana ili neoženjen ili ima neki drugi obiteljski status, taj dio podataka je Agencija u rješenju koje je donijela u travnju ove godine, utvrdila ili smatrala da predstavljaju prekomjernu objavu ili otkrivanje nečega iz privatnog ili osobnog života dužnosnika.

Mi se s time nismo složili, smatrali smo da je i taj statistički podatak, dakle podatak, primjerice o broju djece, itekako važan da bi se moglo usporediti na koji način dužnosnik, s onim prihodima koje je prikazao u svojoj imovinskoj kartici, raspolaže tijekom mandata u kontekstu eventualnog povećanja njegove imovine, zato što sve ono što predstavlja troškove života, plaćanje obveza koje netko ima, između ostalog ovisi i o broju članova koje dužnosnik iz svojih primanja uzdržava.

  • Glavna oporbena stranka je kritizirala vladajuće da je Agencija donijela takvu odluku da bi vlast prikrila svoje afere u predizbornoj godini, no svi su u Saboru bili suglasni da nije u redu da se ti podaci maknu. Iz redova vladajućih stigle su kritike i na račun Agencije i na račun Povjerenstva?
Smanjenje koruptivnog rizika

Imovinska kartica, objašnjava Orešković, sama po sebi ne može spriječiti koruptivna kaznena djela, no može poticati i stvara transparentnije društvo, podiže razinu osviještenosti i samih političara da su pod kontrolom građana, a građane motivira da vrše tu kontrolu. 

“Riječ je o određenim demokratskim standardima koji sami po sebi, kad su jednom uspostavljeni, kad svi sudionici društva znaju svoj opseg prava , obveza i odgovornosti, smanjuju koruptivni rizik. Riječ je ne o eliminiranju pojave korupcije kao takve, nego o smanjenju koruptivnog rizika”, zaključuje Orešković.     

– Na takav način to ne mogu komentirati. Činjenice su sljedeće – Agencija je neovisno državno tijelo, riječ je o regulatornoj agenciji koja doista ima važne ovlasti i važne dužnosti u sferi zaštite privatnosti građana, pa tako i dužnosnika. Povjerenstvo je nadležno za utvrđivanje sukoba interesa, odnosno za provedbu Zakona o sprječavanju sukoba interesa. Svako od ovih tijela djelovalo je u svojoj sferi zakonom dodijeljenih ovlasti i nadležnosti.

Dogodilo se to da se u određenim pravnim tumačenjima ta dva tijela nisu mogla složiti, odnosno tu smo imali određene različite stavove. Mi smo postupili na jedini ispravan, jedini mogući zakonit, savjestan i odgovoran način. Povjerenstvo se ne može dovesti u situaciju da postupa nezakonito niti da ignorira pravorijeke drugih, za to nadležnih državnih tijela.

U trenutku kada smo zaprimili rješenje mi smo mogli koristiti samo one pravne lijekove koji su zakonom propisani. A što se tiče razloga privremenog povlačenja svih imovinskih kartica s interneta, nije u tom trenutku postojao nikakav drugi način, odnosno nije postojala drugačija tehnička mogućnost.

  • U medijima su neki stručnjaci za ustavno pravo izjavili kako je Povjerenstvo “mudro” ostavilo sudu da odluči o sukobu dvaju zakona te da je to najbolja opcija koju je moglo izabrati? Je li uopće postojala druga opcija?

– Ne. Rekli su da smo mogli postupiti i drugačije, ali su zapravo, pogotovo pojedine katedre i oni koji se malo više i detaljnije bave pravom i koji su pomnije i detaljnije iščitali obrazloženje Ustavnog suda, utvrdili da smo postupili, citiram nešto što sam pročitala u medijima, mudro. Dakle, svako drugo postupanje ne bi bilo zakonito.

Povjerenstvo se ne može dovesti u situaciju da postupa nezakonito. Za nas je rješenje Agencije za zaštitu osobnih podataka rješenje drugog nadležnog tijela koje moramo uvažavati. U Zakonu o zaštiti osobnih podataka propisana je jedna jedina mogućnost, a to je da se nezadovoljna strana, u ovom slučaju to je Povjerenstvo, dakle tijelo kojem je nešto naloženo, ukoliko nije zadovoljno rješenjem Agencije, odnosno pravorijekom drugog državnog tijela, da povodom tog rješenja može pokrenuti upravni spor.

Druga je stvar da li smo mi smatrali, a smatrali smo to u svakom trenutku, da nekakvo pravno tumačenje, pravna argumentacija daje prevagu našim argumentima i da u upravnom sporu opravdano, ili s većim ili manjim pravom, možemo očekivati da ćemo mi u tom sporu uspjeti.

Ali to ne znači da možemo jednostavno ignorirati odluku drugog državnog tijela. Između ostalog, osim pitanja savjesnosti, odgovornosti, zakonitosti postupanja, ovdje je riječ i o tome da je Povjerenstvo tijelo koje je zaduženo za promicanje dobrih praksi i etičnosti u obavljanju javnih dužnosti.

Pa s kojim pravom, s kojim autoritetom bi Povjerenstvo moglo očekivati od drugih da uvažavaju naša mišljenja i naše odluke ukoliko bi mi pukim ignoriranjem pravorijeka drugih nadležnih državnih tijela pokazali da mi ne poštujemo druge. Dakle, nije bilo druge mogućnosti nego postupiti upravo na ovakav način kako smo i postupili.

  • Pokrenuli ste upravni spor oko toga pitanja i rekli što očekujete od njega. Kada očekujete da bi imovinske kartice ponovno mogle biti dostupne uvidu javnosti i što se sada radi u vezi tih podataka za koje  Agencija smatra da nisu trebale biti dostupne javnosti?
Pozitivni pomaci

Orešković kaže da Povjerenstvo primjećuje pozitivne pomake kod građana što se tiče mogućnosti utjecaja, ali i dijela dužnosnika.

“I dužnosnici se prilagođavaju i prihvaćaju to da trebaju biti transparentni, da trebaju biti otvoreni  prema građanima i da biti na nekoj funkciji dužnosti znači služiti ili upravljati u ime onoga tko te je izabrao ili imenovao, a ne zlouporabiti svoju moć, one ovlasti, povlastice i privilegije koje iz te dužnosti nužno proizlaze.”

– Tehnički se provjerava, odnosno odvaja se ono što je nesporno od onoga što je sporno. Ponovno su javno dostupni određeni podaci, oni podaci na kojima nije bilo potrebno obavljati daljnje intervencije, prikupljati i utvrđivati određeno činjenično stanje da uopće vidimo da li je riječ o podatku koji u skladu s odlukom Agencije, nije javno objavljiv ili jest javno objavljiv.

Kao što smo to već nekoliko puta isticali, za sada smo pročistili onaj dio podataka koji smo mogli, no ne sve, dio podataka je još preostao za daljnju provjeru. Kako ponovno ne bi bili prozvani da postupamo neujednačeno u odnosu na dužnosnike pa da smo za neke dužnosnike i taj dio podataka objavili, a za druge ne, kad u ovom opsegu utvrdimo cjelokupno činjenično stanje, onda ćemo i taj ‘set’ podataka, nakon što ga uskladimo s rješenjem Agencije, ponovno vratiti na javnu objavu.

  • Kad sve uzmemo u obzir, koliko ovakva događanja štete ‘kontroli’ državnih dužnosnika od strane javnosti, ali i radu Povjerenstva kojeg ste predsjednica?

– Ovdje se nije radilo o Povjerenstvu, ovdje se radilo o tome koji dio podataka, koja količina privatnih, osobnih podataka koja je nesporno dostupna Povjerenstvu, to nikada nitko nije niti sporio, niti da ih Povjerenstvo treba imati, da ih može prikupljati, da može obrađivati te podatke na određeni način.

Samo se postavilo pitanje da li je riječ o podacima koji trebaju biti dostupni i građanima. Povjerenstvo smatra da su itekako ti podaci potrebni građanima. Riječ je o tome da imovinska kartica, pored one svoje osnovne svrhe ili najčešće asocijacije koja se uz imovinsku karticu veže, a to je da ona sprječava korupciju ima i čitav niz drugih funkcija, ne samo lakše uočavanje mogućeg sukoba interesa.

Ono što mi vrlo često i samim dužnosnicima na edukacijama govorimo, i oni to dobro prihvaćaju, to treba istaknuti, sve više i mi primjećujemo da su dužnosnici svjesni da je imovinska kartica njihova osobna iskaznica, nešto sa čime se oni prikazuju svojim građanima, svojim biračima, svojim političkim konkurentima, nešto gdje oni pokazuju: ovo su informacije, ovo je moja imovina, ovo je dio mog života koji postaje vama dostupan kako biste na taj način vršili kontrolu na koji način sam ja obnašao javnu dužnost – da li sam je obnašao u javnom interesu, da li sam je obnašao na onaj način kako se to od mene očekuje ili sam je koristio za neki nedopušteni osobni probitak ili osobni probitak sa mnom povezanih osoba.

Izvor: Al Jazeera