Spor rast ekonomije utječe na tržište nafte

Cijene nafte su u srijedu ponovno pale na višemjesečni minimum, nakon što je odluka Međunarodnog monetarnog fonda da obori prognoze rasta globalne ekonomije podgrijala zabrinutost za potražnju nafte.

Cijena nafte pala je za 20 posto od lipnja, a očekuje se da će nastaviti padati. S trenutačnim tenzijama na Bliskom istoku i između Rusije i Zapada to je iznenađenje. Niže cijene dobro su primljene u mnogim dijelovima svijeta kako se zima približava. Na pad cijene nafte utjecala je i manja potražnja ekonomskih giganata poput Kine i SAD-a.

“Očigledno je da su američki zračni udari pomogli zaštiti zaliha na Bliskom istoku, proizvodnja u Libiji je u punom kapacitetu. Mislim da je i ekonomska situacija između Rusije i Europe utjecala na smanjenje potražnje nafte. U biti to su razlozi zbog čega cijena nafte pada”, objašnjava analitičar CMC Marketsa Michael Hewson.

Očekivanje rasta cijena u 2015.

Sjevernoamerička revolucija u proizvodnji nafte od škriljca doprinosi sa milijunom barela nafte dnevno. Ipak, cijena tako proizvedene nafte je visoka, pa zbog toga nema sposobnost utjecati mnogo na tržište. Pojedini analitičari smatraju da će cijena nafte ponovno rasti već iduće godine.

“Naša trenutačna prognoza je 92 dolara za barel i očekujemo da će cijena ostati ispod 100 dolara u prvoj polovini iduće godine. Zatim očekujemo rast cijene nafte i mislim da će cijena iduće godine u prosjeku biti oko 103 dolara za barel. To je cijena kojom se pokrivaju troškovi proizvodnje”, kaže stručnjak za energetiku i naftu Virendra Chauhan.

Ukoliko cijena nafte nastavi padati, može se očekivati da će Organizacija zemalja izvoznica nafte uskočiti s kontrolom opskrbe tržišta. Ono čemu se nadaju zemlje Zaljeva, najveći proizvođači nafte, jest duga i hladna zima. A kako i ne bi kada se cijena barela nafte u srijedu kretala između 87 i 90 dolara.

Izvor: Al Jazeera i agencije