Srbi na godišnjicu ‘Oluje’: Naša sela i danas su prazna

Piše: Branimir Bradarić

Središnja proslava Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja, koji se obilježavaju 5. kolovoza, i ove godine tradicionalno se održava u Kninu.

U tome starome hrvatskom kraljevskom gradu okupljaju se desetine tisuća građana, najvećim dijelom iz Hrvatske i BiH.

Na ovaj način već tradicionalno se slavi oslobađanje Knina i vraćanje velikog dijela Hrvatske u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske.

U Kninu će okupiti cijeli državni vrh predvođen predsjednicom Republike Hrvatske Kolindom Grabar-Kitarović.

Zaoštrena retorika

Vojno-redarstvenom akcijom “Oluja” oslobođeno je 10.400 četvornih kilometara ili 18,4 posto ukupne površine Hrvatske. Ova uspješna operacija dovela je i do mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja te je značajno pridonijela skorom kraju rata u BiH.

Međutim, kao i na ostalim područjima Balkana gdje su ‘90-ih godina prošloga stoljeća vođeni ratovi kada jedna strana slavi neku pobjedu ili uspjeh, neka od preostalih strana tuguje. Tako i Srbi iz Hrvatske nerado govore o tim danima te im na sam spomen „Oluje“ nestaje osmijeh s lica.

Na svaki upit da prokomentiraju što za njih znači taj dan odmahuju glavom i okreću se bez riječi. Najčešći njihov komentar je kako Srbi širom svijeta, a prije svih oni u Hrvatskoj, 5. kolovoza nemaju razloga ni za kakvo slavlje jer je više od 250.000 hrvatskih Srba toga dana prognano iz svojih domova.

Kada govore o „Oluji“, Srbi kažu kako je u toj akciji uništeno 25.000 srpskih kuća, 13.000 privrednih objekata, 182 zadružna doma, 56 zdravstvenih stanica, 78 crkava, 29 muzeja, 181 groblje… U svoje domove vratilo se oko 20.000 Srba, mahom staraca. Više od 1.000 sela i naselja, u kojima su Srbi bili većina, praktično je prestalo postojati.

I retorika između Hrvatske i Srbije, koja je posljednjih nekoliko godina prilično zaoštrena, krajem srpnja i početkom kolovoza dodatno se zaoštrava. Svakodnevno se čuju međusobne prozivke koje samo podgrijavaju stanje na terenu.

„Slaviti dan kada je iz svojih domova prognano 250.000 građana Hrvatske i kada ista ta država nije učinila dovoljno za njihov povratak, i kada je u ubijeno više hrvatskih građana srpske nacionalnosti za koje je podignut simboličan broj optužnica, u najmanju ruku je moralno upitno“, kaže zamjenik predsjednika Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS) Milorad Pupovac koji već godina važi za najutjecajnijeg političara srpske nacionalnosti u Hrvatskoj.

‘Mnogi žive u 1991.’

Govoreći o „Oluji“, Pupovac kaže kako se rezultati te vojno-redarstvene akcije i danas jako dobro vide na terenu. Naime, mnoga sela su prazna, a u nekima od njih niti do danas nisu provedena struja i voda. I gradovi su ostali poluprazni. Škole ne rade jer nema djece.  

Pupovac kaže i kako se u Hrvatskoj slavi „Oluja“, ali da se ne slavi završetak rata koji je došao s mirnom reintegracijom Podunavlja. Smatra kako i danas mnogi u Hrvatskoj žive u 1991. godini.

„Slave se obljetnice, ali se ne razmišlja o budućnosti. Sve više se produbljuju tenzije, buja militarizam i nacionalizam umjesto kojih bi trebalo da čujemo poruke mira. I činjenica da je cijeli državni vrh 5. kolovoza u Kninu s jedne strane nosi jednu snažnu poruku, ali u isto vrijeme pokazuje i koliko smo slabi. Mnogi u svijetu ne odobravaju ovo slavlje i nije im jasno što se zapravo slavi. Nažalost, cijela društvena situacija u Hrvatskoj donosi niz razloga za zabrinutost“, kaže Pupovac.

Niti ostali vodeći srpski političari u Hrvatskoj ne odobravaju proslavu u Kninu. I oni, kao i građani srpske nacionalnosti, mišljenja kako se toga dana nema što slaviti. 

„Nije primjereno da se nešto takvo slavi posebno kada se zna što se sve događalo tijekom i nakon ‘Oluje’. Danima poslije događala su se ubojstva. Ima više razloga za žalovanje. U kolovozu 1995. godine na tim područjima dogodilo se pravo etničko čišćenje“, kaže predsjednik Zajedničkog vijeća općina Dragan Crnogorac (SDSS) koje okuplja općine s većinskim srpskim stanovništvom na području Podunavlja.

Mnogo problema

Dodaje i kako niti država nije učinila dovoljno za vraćanje života u ta područja tako da je izostala obnova, infrastruktura je zastarjela ili neobnovljena… Prema njegovim riječima, mnogi od Srba na tim područjima nisu ostvarili niti svoja elementarna prava.

„Imamo niz slučajeva da su ljudi rođeni u Hrvatskoj, a ne mogu dobiti državljanstvo. Da ne pričam o stanarskim pravima, obnovi, mirovinama i nizu drugih problema, a koje nailaze povratnici Srbi. I država je učinila nedovoljno za normalizaciju života na tim prostorima. Nažalost, Srbi na tim područjima vrlo često su prepušteni sami sebi“, ističe Crnogorac.

Predsjednik Srpske narodne stranke (SNS) Zoran Kojić također je mišljenja kako nema razloga za slavlje, a posebno ne u obimu kako se slavi iz godine u godinu.

„Hrvatska s ‘Olujom’ jeste zaokružila svoj teritorij, ali se niti 21 godinu poslije ne govori o posljedicama koje je ona izazvala. Srbi su protjerani, a niti do danas im nije omogućen povratak u svoje domove“, kaže Kojić.

Govoreći kako i na koji način Srbi u nekada okupiranim dijelovima Hrvatske proživljavaju dane proslave čelnik SNS-a dodaje kako su oni naviknuli na tenzije, ali i da radi sigurnosti tih dana ne izlaze iz kuća.

Razmišljajući o budućnosti Kojić kaže kako se ne mogu očekivati pomaci na bolje preko noći, ali i da prve korake mora napraviti vrh države čiji će predstavnici i ove godine sudjelovati na središnjoj proslavi u Kninu.

„Oni su ti koji moraju učiniti prve korake kao putokaz ostalima. To je jedini način. U isto vrijeme i predstavnici Srba moraju učiniti više za te ljude koji su prepušteni sami sebi, ali i koji su institucionalno zanemareni od strane hrvatske države“, kaže Kojić.

Jedni slave – drugi tuguju

Predsjednik nedavno osnovanog Demokratskog saveza srba (DSS) Jovica Radmanović kaže kako se niti oni ne mogu suglasiti s takvim načinom obilježavanja „jer to nije korektno kako prema žrtvama tako ni prema preostalim živućim Srbima u Republici Hrvatskoj čija država ne pokazuje da ih želi vidjeti kao ravnopravne građane sa svim kulturnim, vjerskim i nacionalnim specifičnostima kojima obogaćuju prostor na kome žive“.

„Hrvatska 5. kolovoza slavi oslobođenje svoje teritorije. Mi Srbi na ovaj dan tugujemo zbog nestanka 250.000 Srba sa svojih vjekovnih ognjišta i stradanja našeg naroda. I tako već 21 godinu – jedni slave, drugi tuguju, nismo se približili nimalo“, kaže Radmanović.

Dalje navodi da ni protekle 21 godine nisu bile dovoljne da bi se stvorili uvjeti za objektivno sagledavanje posljedica akcije „Oluja“, za odgovoran pristup države u sankcioniranju zločina počinjenih u i nakon vojne operacije te odavanje počasti žrtvama iz reda srpskog naroda i priznavanje adekvatnog statusa žrtvama i članovima njihovih porodica.

„Brojni događaji u proteklom vremenu, čine da se osjećamo kao da se vraćamo u stanje svijesti iz vremena rata, a ne da smo izvukli pouke iz vlastitog lošeg iskustva, da smo kao kršćani oprostili i suosjećamo sa žrtvama s druge strane, spremni da gradimo bolju budućnost za nove generacije.

Unatoč svemu, ne želimo dozvoliti da nas napusti nada da naredne godine neće biti propuštene te da će donijeti aktivno učestvovanje državnih struktura u izgradnji pozitivne klime i boljih uvjeta koji će omogućiti da se svi građani ove države osjećaju jednakima, poštovanima, dobrodošlima“, zaključio je Radmanović.

Izvor: Al Jazeera