Srbija bez evropskog novca za poljoprivredu
Srbija je ostala bez 10 milijuna eura iz fondova EU namijenjenih za povećanje konkurentnosti poljoprivrede i ruralni razvoj, potvrđeno je za Al Jazeeru iz Europske komisije u Bruxellesu, a kao razlog naveden je nedostatak sustava za upravljanje europskim novcem.
Nedostajuća sredstva za podizanje proizvodnje Srbija može naći u fondovima Europske unije i pružena joj je mogućnost da koristi sredstva iz IPARD fonda, no birokracija je stala na put modernizacije poljoprivrednika u Srbiji, a time i povećanju njihove konkurentnosti, javlja reporter Al Jazeere Marko Subotić iz Subotice.
Prije nekoliko godina država je, primjerice, pokrivala dio troškova za kupnju mehanizacije, a sada proračunskog novca za modernizaciju poljoprivrede – nema.
Tim sredstvima bilo bi moguće pokriti 50 posto novca koji poljoprivrednik uloži u razvoj.
Nespremnost administracije
Srbija je za početak tražila 10 milijuna eura, ali su zbog nespremnosti administracije ta sredstva izgubljena.
„Nismo mogli da zaposlimo odgovarajući broj ljudi u agenciji za plaćanje koja se nalazi u Šapcu. To je samo jedan od razloga. Drugi se nalazi u nespremnosti. To nije stvar samo ovog ministarstva, vec i prethodnog, nespremnosti da se ubrzaju, priprema procedura, sistema koji bi opsluživao, samih mera. Jednostavno, zakazali smo u uspostavljanju sistema“, priznaje Ognjen Mirić iz Vladine Kancelarije za EU integracije.
Strategija o načinu upravljanja fondovima usvojena je još 2008. godine, ali od tada se nije mnogo odmaknulo i to priznaju i u Ministarstvu poljoprivrede.
„Srbija na nivou cele zemlje nije uspostavila sistem decentralizovanog upravljanja fondovima, odnosno nije dala dokaz da je sama u stanju da vrši aplikacije da sredstva dobije, raspodeli i kasnije ih naplati, a EU ne želi dati nijednog centa dok te dokaze nema sprovedeno formalno i pravno“, kaže Danilo Golubović iz Ministarstva poljoprivrede Srbije.
U Beogradu tvrde da nisu jedini krivci
U Beogradu se pravdaju da nisu jedini krivci i tvrde kako je zakazala i birokracija u Bruxellesu koja nije mogla teritorijalno definirati Srbiju.
„Činjenica jeste da će naši poljoprivrednici imati određenih zaostataka, ali to nije krivo Ministarstvo poljoprivrede, nego je to tehnički problem sa strane EU, a ne samo Srbije. Vlada je na vreme reagovala i povećala budžet tako da taj problem ne bi trebalo da bude značajno izražen“, dodaje Golubović.
Eksperti smatraju kako političari u Srbiji jos nisu shvatili da Europska unija ne donosi novac u vreći, već da su u pitanju procedure, pravila i rad.
„Isključivo je zatajilo to što su ministri bili političari koji nisu imali predstavu o tome u koji sektor su ušli, šta treba da rade, i nisu bili sposobni da slože kockice koje postoje u delovima ministarstava u jedan sistem koji će da funkcioniše“, ukazuje Ivana Dulić Marković, bivša ministrica poljoprivrede, a danas angažirana u SEEDEV-u, konzultantskoj kompaniji sa sjedištem u Beogradu i Zagrebu.
Na nova sredstva za razvoj poljoprivrede, Srbija može računati najranije krajem 2015. godine, jer će morati ponovno aplicirati za iste fondove iduće godine, dok proces akreditacije u Bruxellesu traje najmanje 18 mjeseci.
Izvor: Al Jazeera