Srbija će još dugo čekati na brze pruge

Na inicijativu njemačkih i austrijskih kompanija, članica Bavarskog klastera željeznice, u Beogradu je održana osnivačka skupština Klastera željeznica za Jugoistočnu Evropu. Ključni cilj je zajednički rad na projektima rekonstrukcije, modernizacije i umrežavanja željezničke infrastrukture.

Formiranje klastera, vjeruju osnivači, trebalo bi osnažiti i Železnice Srbije, jednog od najvećih privrednih gubitnika u toj zemlji. Na realizaciju projekta Brze pruge Srbije građani ove zemlje čekaju više od dva desetljeća. Toliko čeka i mašinovođa Petar Drobnjak, koji sa skoro 30 godina radnog staža pamti neka bolja vremena. Uvjeren je da su brze pruge moguće.

Nedostižnih 200 kilometara na sat

“Ja verujem za 200 [kilometara] na sat da ćemo ići. Što se tiče tih brzina većih od 200 [kilometara] na sat, za to su potrebne posebne pruge. Ne znam, voleo bih da se to desi do kraja naših života, ako ništa drugo, za kraj radnog veka, ne znam, ali i 200 [kilometara na sat] neki bude, to će biti prihvatljivo”, istakao je Drobnjak.

No, tih 200 kilometara na sat za sada je nedostižno – prosječna brzina vozova u Srbiji je oko 40 kilometara na sat.

“Dužina pružne mreže u Srbiji iznosi 3.809 kilometara. Međutim, na svega 100 kilometara pružne mreže može se voziti brzinom većom od 100 kilometara na sat”, izvijestila je Al Jazeerina reporterka Anne Marie Ćurčić.

Što iz iskustva znaju i putnici s kojima smo razgovarali. Savremen i efikasan željeznički saobraćaj, koji podrazumijeva i minimalna kašnjenja, kako kažu, stvar je daleke budućnosti.

“Ne mogu da zamislim, voleo bih da mogu da zamislim, ali teško, jer ovo je stanje stvarno strašno što se tiče vozova ovde kod nas. Voleo bih da je bolja, ali nije, tako je – kako je”, tvrdi putnik Lazar.

“Puno sam čekala vozova, načekala sam se i u Beogradu, i ovde, i u Mitrovici, svuda. Uvek čekam voz, retko kad dođe na vreme, ali tu je, dođe”, ističe putnica Tamara.

Gubitak 100 miliona eura

Formiranje klastera željeznica Jugoistočne Evrope moglo bi promijeniti sliku Železnica Srbije, čiji je neto gubitak, prema podacima Agencije za privredne registre, u 2014. godini povećan za 53,3 posto, odnosno na skoro 100 miliona eura.

“Problem broj jedan je infrastruktura, međutim, jeste i promet robe, i promet putnika kroz Srbiju, koji može da bude daleko veći, a to znači manji gubici Železnica i mnogo više posla za sve kompanije koje rade za Železnice”, zaključio je Dragoljub Rajić iz Klastera željeznica za Jugoistočnu Evropu.

Što je i cilj formiranog klastera, koji bi, kroz poslovno umrežavanje privatnih i državnih kompanija, trebao omogućiti da željeznice u regionu budu podignute na nivo koji zahtijevaju propisi Evropske unije. Time će se omogućiti njihova integracija u jedinstveni željeznički sistem Unije.

Izvor: Al Jazeera