Srbija desetljeće čeka pametna brojila

Ugovor o nabavci 210.000 električnih brojila s daljinskim očitavanjem vrijedan je 26,6 miliona eura (EPA)

Ugovor o nabavci gotovo 210.000 električnih brojila sa daljinskim očitavanjem, vredan 26,6 miliona evra, koji je Elektroprivreda Srbije pre dve godine potpisala sa francusko-srpskim konzorcijumom istekao je, a da EPS-u nije isporučeno ni jedno brojilo.

Ovo je za Al Jazeeru potvrdio i predsednik Nadzornog odbora EPS-a Branko Kovačević, objasnivši da je realizacija ugovora stopirana zbog “predistražnih radnjih, koje su sprovodili nadležni državni organi”, kako bi utvrdili da li je bilo zloupotreba. U ovom slučaju, nadležni organ je Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije.

“Ceo proces je u reviziji, jer je sve bilo zamrznuto. Bilo je zabranjeno da se radi. Sada je data dozvola da se nastavi s radom”, kaže Kovačević, objašnjavajući da su dobili informaciju da su predistražne radnje završene.

Pomenuti ugovor trebalo je da bude prva faza u “poslu decenije” – procesu zamene brojila u celoj Srbiji, ukupno oko 3,3 miliona, koliko ima domaćinstava. Vrednost čitavog posla procenjena je na pola milijarde evra.

Gubici na mreži deseci miliona eura

Za građane Srbije ovo znači da će kasniti najavljena modernizacija energetskog sistema koja bi trebalo da im garantuje preciznije obračune za potrošnju struje, odnosno da bi situacija s početka ove godine, kada su dobili uvećane račune za električnu energiju, što je pravdano “greškom u sistemu”, mogla da se ponovi.

Za EPS to znači da će duže plaćati troškove očitavanja brojila, što bi uvođenjem takozvanih pametnih brojila bilo moguće raditi daljinski, ali i da će i dalje knjižiti gubitke struje, koji sada iznose 12 do 15 odsto, što se meri desetinama miliona evra.

Za domaće proizvođače brojila, to je samo još jedna potvrda da je tender za nabavku prve ture brojila u startu pogrešno osmišljen i realizovan.

Zbog toga se Grupacija domaćih proizvođača električnih i optičkih uređaja i elektronike u Privrednoj komori Srbije nedavno obratila najpre EPS-u, a potom, pošto nisu dobili odgovor, ministarstvima za energetiku, za trgovinu i za rad I socijalna pitanja, tražeći raspisivanje novog tendera i to po uslovima koji će omogućiti i njima da ravnopravno konkurišu za posao nabavke brojila. Sa prethodnim tenderom, tvrde, to nije bio slučaj.

Naime, iako se u konzorcijumu, koji je dobio posao, pored poznate francuske kompanije “Atos”, nalazi i kompanija EWG, čiji je vlasnik poznati srpski košarkaš Dejan Bodiroga, domaći proizvođači pametnih brojila već po raspisivanju tendera tvrdili su da su kriterijumi favorizovali strane kompanije.

Nepoznat rezultat ‘predistražnih radnji’

Njihove sumnje potvrdio je tada i Savet za borbu protiv korupcije Vlade Srbije, koji je svom osnivaču preporučio da preispita kvalifikacione uslove tendera za nabavku pametnih brojila, jer se njima, kako su tvrdili, ograničava konkurencija.

Potom se oglasila i potpredsednica Vlade i ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Zorana Mihajlović ocenivši da bi resorni ministar, izveštaj o nepravilnostima na tenderu EPS-a za nabavku brojila, trebalo da dostavi Ministarstvu unutrašnjih poslova.

Dve i po godine kasnije, brojila i dalje nema, kao ni rezultata “predistražnih radnji nadležnih organa”. Jedino je direktor EPS-a Aleksandar Obradović, koji je potpisao ugovor o nabavci brojila, u međuvremenu smenjen sa te funkcije. Poslednje što se od tada čulo o njemu je da je imenovan za savetnika makedonskog premijera Zorana Zaeva za ekonomska pitanja.

Jelisaveta Vasilić iz Saveta za borbu protiv korupcije za Al Jazeeru kaže da to telo, nakon što je objavilo svoju analizu tendera za nabavke pametnih brojila, nije više dobilo nikakvu informaciju da li su se policija i tužilaštvo bavili tim slučajem

Domaći proizvođači podsećaju da je zastoj u realizaciji tendera iz 2015. godina uzrokovao nestašicu brojila u EPS-u koja je, kažu, prevaziđena tako što su tokom 2017. isporučili oko 40.000 brojila koja zadovoljavaju sve tehničke propise i kriterijume EPS-a. Do kraja godine će, tvrde, EPS-u isporučiti još toliko, po osnovu dve javne nabavke. Zbog toga i traže novi tender.

Bitka za ‘dio kolača’ od 500 miliona eura

Međutim, prema rečima Branka Kovačevića, predsednika Nadzornog odbora EPS-a, veće je verovatnoća da će se ići na aneks ugovora sa izabranim ponuđačem, francusko-srpskim konzorcijumom.

“EPS je formirao komisiju da se bavi time, jer se za dve godine tehnologija malo promenila, pa sad treba ponovo pregovarati sa izabranim ponuđačem da se tehnički uslovi malo promene, da se pomere rokovi. Tek ako ne bude dogovora, moguć je raskid ugovora i novi tender”, objašnjava Kovačević.

[[{“attributes”:{},”fields”:{}}]]

Iako domaći proizvođači strepe da bi izbor stranog ponuđača za realizaciju prve faze zamene brojila u Srbiji, zapravo značio da će strancima pripasti najveći deo tog kolača, vrednog 500 miliona evra, Kovačević tvrdi da se to neće desiti.

“Taman posla. Nama je važno da tu bude uključena i domaća privreda, to je novac koji ostaje ovde. Ta mala i srednja preduzeća treba da rade za velike domaće kompanije. Ovo će biti posao koji će trajati pet do sedam godina i taj ugovor je označio samo prvu fazu. Biće novih tendera i treba dati dobre uslove da mogu i domaći proizvodjači da učestvuju, a ne da budu podizvodjači”, objašnjava Kovačević.

Nejasno je onda kako je moglo da se dogodi da uslovi za taj prvi tender budu praktično diskriminišući po domaće proizvođače, kako tvrde.

Sporni kriteriji tendera

Primera radi, EPS je postavio finansijski uslov za učestvovanje na tenderu na iznos od 75 miliona evra godišnjeg prihoda poslednjih pet godina za ponuđača i petnaest miliona evra za člana konzorcijuma. Pri tome, ponuđač može da ostvari traženi prihod ne od prodaje robe koja se nabavlja nego od drugih artikala, čime su onemogućena mala i srednja preduzeća širom sveta, pa i sve domaće firme.

Ako se ima u vidu da grupacija od 13 domaćih proizvođača brojila ima ukupan godišnji promet 30 miliona evra, jasno je da pri ovakvim uslovima nisu mogli da konkurišu, kaže predsednik grupacije Jovan Vujasinović.

Iz EPS-a su tada stizali odgovori da su kriterijumi tendera u najvećoj meri zavisili od kreditora posla – u ovom slučaju od Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i Evropske investicione banke.  Preciznije rečeno, da je EBRD postavila uslov koji se odnosi na godišnji prihod, a da je EPS uspeo da snizi taj kriterijum.

Međutim, iz Saveta su saopštili da strane banke samo insistiraju na regularno sprovedenoj tenderskoj proceduri i ostavljaju naručiocu EPS-u da odredi šta kupuje i pod kojim uslovima. To im je i potvrđeno, kad su kontaktirali EBRD i dobili odogovor da ova banka samo verifikuje tenderske uslove koje odredi naručilac.

Jovan Vujasinović iz Grupacije domaćih proizvođača takođe navodi da strani kreditori ne postavljaju takve uslove, što, kaže, potvrđuje i tender koji je ove godine raspisao EPS za nabavku 20.000 brojila, a koji je kreditirala Svetska banka.

‘Srbija treba slijedi primjer Francuske

“Na tom tenderu pobedio je konzorcijum domaćih proizvođača. Time smo dokazali da u ravnopravnoj utakmici možemo da se nosimo sa stranom konkurencijom i pobedimo”, kaže Vujasinović.

Na konstataciju da je 20.000 brojila ipak deset puta manja narudžbina od one koja se tražila na spornom tender, te da je pitanje da li imaju kapacitet da u određenom roku proizvedu veću količinu brojila, odgovara da bi angažovali i dodatne kapacitete.

“Procene su da bi proces zamene svih brojila u Srbiji trebalo da traje sedam godina. Svi naši resursi bi onda bili angažovani na tom poslu. Prilagodili bismo se. Tu ima posla i za proizvodnju i za postavljanje na terenu. Sve zemlje to rade u periodu od pet do 10 godina, u zavisnosti od količine brojila koja treba zameniti”, kaže Vujasinović.

Prema njegovim rečima, Srbija i EPS bi trebalo da slede primer Francuske, čiji je premijer, kako kaže, pre par godina izjavio, da će  80 odsto posla zamene brojila poveriti domaćim kompanijama.

Ukoliko bi se tako nešto primenilo u Srbiji, tvrdi Vujasinović, to bi imalo efekat direktne strane investicije od 350 miliona evra i značilo bi otvaranje 1.500 novih radnih mesta.

Pametna brojila štede stotine miliona

A da zamena brojila, osim mogućnosti upošljavanja domaćih preduzeća, ima i druge koristi, ističe Branko Kovačević.

“Pametna brojila rešavaju i problem gubitaka na mreži. Kad se smanje gubici samo za dva odsto, ušteda je oko 30-40 miliona evra na godišnjem nivou, a EPS ima 12-15 odsto gubitaka. To znači da bi sa rešavanjem tog problema bila ostvarena ušteda od 200-300 miliona evra, što velikim delom pokriva troškove zamene brojila”, kaže Kovačević.

On je rekao i da kredit EBRD-a, namenjen nabavci brojila, nije povučen, tako da EPS nije imao nikakve dodatne troškove zbog toga što ugovor još nije realizovan, niti je konzorcijumu koji je dobio posao, isplaćen novac.

Zamena brojila je ujedno deo procesa usklađivanja sa propisima Evropske unije, preciznije sa Direktivom o energetskoj efikasnosti koja predviđa da do 2020. godine 80 odsto potrošača u zemljama članicama bude opremljeno pametnim brojilima.

Izvor: Al Jazeera