Srbija i Turska žele bolje ekonomske odnose

Srbija i Turska već pet godina imaju Sporazum o slobodnoj trgovini, ali njegovi efekti nisu veliki.

Turska nije ni među prvih pet vanjskotrgovinskih partnera Srbije, izvijestio je reporter Al Jazeere Marko Subotić.

Turski proizvođači iz svih oblasti, od tekstila, preko građevinske do autoindustrije, došli su u Beograd kako bi ispitali tržište i možda investirali.

“Srbiju vidim kao kapiju Evropske unije. Zbog ugovora o slobodnoj trgovini kroz Srbiju bismo mogli da lakše izvozimo svoje proizvode”, kazao je Trend Guvenlik, poduzetnik iz Turske. 

Neiskorištene mogućnosti

Srbija i Turska već pet godina imaju Sporazum o slobodnoj trgovini. Kažu da je prostor za ulaganje u Srbiju veliki, ali da mogućnosti, nisu iskorištene.

Akgul Ayakkabi pokušava da pronađe partnera za prodaju obuće u Srbiji. Razmišlja o otvaranju prodavnice, ali dugoročno i o pokretanju proizvodnje u Srbiji.

On je kazao: “U Srbiji je moguće prodati isključivo robu koja je kvalitetna. Velika prednost ovog tržišta jeste Sporazum o slobodnoj trgovini koji postoji između Srbije i Rusije tako da bismo mi preko Srbije mogli da prodajemo naše proizvode i u Rusiji”.

Da bi se iskoristile pogodnosti bescarinskog izvoza u Rusiju, proizvod mora da bude napravljen u Srbiji. I barem 60 posto materijala mora da bude porijeklom iz Srbije.

“Sporazum o slobodnoj trgovini koji Srbija ima sa Rusijom zanimljiv je turskim kompanijama koje su već počele da koriste tu priliku, pa tako dve turske tekstilne kompanije proizvode svoju robu u Srbiji i isključivo je plasiraju na rusko tržište”, izvijestio je Subotić.

Turska nije među prvih pet vanjskotrgovinskih partnera Srbije, ali je, kako navode u Privrednoj komori, značajan partner.

Srbija je u Tursku prošle godine izvezla robe u vrijednosti 145 miliona eura, dok je uvezla robe u vrijednosti 334 miliona.

U posljednjih 14 godina Turska je u Srbiju investirala 95 miliona eura.

Milivoje Miletić, predsjednik Privredne komore Beograda, rekao je: “Mi ne možemo biti zadovoljni obimom. To nije interes obe strane, čak ne možemo biti zadovoljni ni strukturom, jer ovaj sporazum je između ostalog imao zadatak da osim klasičnih kupoprodajnih oblika saradnje, koji su do sada dominirali, da postoji potreba i za drugim obimima saradnje”.

Iako su politički odnosi Ankare i Beograda u posljednjih godinu dana zahladnili, privrednici ističu da u biznisu nema politike i da su spremni da sarađuju ako nađu zajednički poslovni interes.

Izvor: Al Jazeera