Srbija: Kažnjava se negiranje genocida, ali ne u Srebrenici

Skupština Srbije usvojila je izmjene Krivičnog zakona kojima se uvodi novo krivično djelo po kojem se kažnjava negiranje genocida i ratnih zločina.

Neophodno je da genocid ili ratni zločin budu utvrđeni pravosnažnom presudom suda u Srbiji ili Međunarodnog krivičnog suda. Na ovaj način ispunjava se obaveza iz odluke Vijeća EU.

Ranije se u Skupštini Srbije vodila oštra rasprava povodom usvajanja izmjena Krivičnog zakona kojim bi se negiranje genocida kažnjavalo zatvorom.

Zakon ne obuhvata presude Međunarodnog suda pravde, koji je presudio da se u Srebrenici dogodio genocid, niti presude Haškog tribunala.

Na ovaj način Srbija će kažnjavati samo one koji negiraju ratne zločine u Kongu, jer je to jedina takva presuda Međunarodnog krivičnog suda u Hagu.

Jovanović: Liječiti se od ludila iz 90-ih

Predsjednik Liberalno demokratske partije Čedomir Jovanović ranije ove sedmice je izjavio da se Srbija mora liječiti od “ludila iz devedesetih” te da izjava vođe Srpske radikalne stranke Vojislava Šešelja da u Srebrenici nije bilo genocida ne smije ostati bez komentara.

On je to rekao novinarima u Skupštini Srbije, nakon rasprave povodom usvajanja izmjena Krivičnog zakona kojim bi se negiranje genocida kažnjavalo zatvorom.

Usvojen Zakon o sprječavanju nasilja u porodici

Poslanici Skupštine Srbije usvojili su Zakon o sprječavanju nasilja u porodici, a u nastavku zasjedanja izjašnjavat će se i o još tri pravosudna pravna akta.

Zakonom je omogućeno privremeno udaljenje nasilnika iz kuće i privremena zabrana kontaktiranja i prilaska žrtvi nasilja.

Koordinisani rad i saradnja javnih tužilaštava, policije i centara za socijalni rad kroz zajedničko tijelo – Grupu za koordinaciju i saradnju, također je omogućen tim zakonom.

Cilj donošenja zakona je da se uredi organizacija i postupanje državnih organa i ustanova i time omogući djelotvorno sprečavanje nasilja u porodici i brža, blagovremena i djelotvorna zaštita i podrška žrtvama nasilja u porodici.

O slučajevima nasilja u porodici vodit će se evidencije to je, po novom zakonskom rješenju dužnost policijske uprave, osnovnog suda, osnovnog javnog tužilaštva i centra za socijalni rad.

Primjena ovog zakona predviđena je od 1. juna 2017. godine.

“Srbija mora jasno da stane na put svakome koji osporavanjem genocida, zločina protiv čovečnosti ili ratnih zločina stvara nove preduslove za neku novu nesreću”, dodao je Jovanović, naglasivši da je od krivičnih sankcija mnogo važnije zauzeti politički stav.

“I ja ga prepoznajem u onome što radi Šešelj. Ono što je naš problem je jedna vrsta tišine i izbegavanja i zauzimanje principijelnih pozicija. Mi ne možemo posmatrati svet jednim okom. Srbija je odgovorna zemlja i ona mora da se suoči sa tom vrstom odgovornosti. Imamo prava, ali valjda, imamo i obaveze”, rekao je lider LDP-a.

Šešelj: Nanijeta sramota srpskom narodu

Šešelj je rekao da negiranje zločina mora biti dozvoljeno kao kritika sudske vlasti i dodao da u Srebrenici nije moglo biti genocida iz više razloga, ali “da je bilo zločina i da je naneta sramota srpskom narodu”.

“U Srebrenici nije moglo biti genocida, iz tri razloga. Prvi razlog je što su tamo streljani samo ratni zarobljenici. Nijedno dete nije ubijeno, nijedna žena. Možda svi zarobljenici nisu bili vojnici, ali su bili za rat sposobni. Ja to ne opravdavam. Ja to osuđujem – i kao ogroman zločin, i kao ogromnu sramotu koja je naneta srpskom narodu. Dakle, ne odobravam, ali se ne može nazvati genocidom”, kazao je Šešelj, dodavši da “sigurno nije ubijeno 7.000 ljudi”.

“Ubijeno je oko 1.200, čak da je 7.000 ubijeno, to nije znatan broj u odnosu na zaštićenu grupu, a zaštićena grupa su Muslimani Bosne i Hercegovine, kojih je po popisu bilo otprilike 2.181.000”, naveo je Šešelj.

Izvor: Al Jazeera i agencije