Srbija krije važne informacije od građana

Javnost u Srbiji sve teže dolazi do informacija od društvene važnosti. Na to ukazuje Balkanska istraživačka mreža i povjerenik za informacije od javnog značaja Rodoljub Šabić.

Novinari BIRN-a tvrde kako je sve više tema na koje predstavnici države ne žele davati odgovore, ali ni dostaviti dokumente.

Iako pompezno najavljivan kao ostvarenje višedecenijskog sna i projekat koji mijenja budućnost glavnog grada Srbije, “Beograd na vodi” i dalje je pod velom tajne.

Kako će se graditi i koliko će koštati, vlast ne otkriva, na to ukazuju novinari BIRN-a. Kažu i da je javnost uskraćena i za detalje ugovora o upravljanju smederevskom Željezarom, a tajna je i podatak sa koliko nepokretnosti, u ime građana, raspolaže državno preduzeće DIPOS.

Upozoravaju, sve je više pitanja na koje država ne daje odgovore.

„Samo u prvih sedam meseci ove godine za svega nekoliko tema koje smo istraživali uputili smo 22 zahteva raznim organima vlasti i javnim preduzećima i svega jedna trećina je postupila po zakonu i to je ono što je nama bilo alarmantno“, rekla je Jelena Veljković, Balkanska istraživačka mreža (BIRN).

Do informacija tek nakon intervencije

Zbog nedostavljanja informacija na koje javnost ima pravo, povjerenik za informacije od javnog značaja ima sve više posla. Kaže da u više od 90 posto slučajeva državni organi dostave informacije, ali tek po njegovom nalogu. Ipak, uvijek ima i onih koji to ne čine, već novcem iz budžeta plate kaznu u iznosu 1.600 eura.

„Što bi vam bio problem da platite kaznu koju plaćate državnim novcem, posebno kad je mala, da su to veliki penali koji bi doveli u pitanje budžet institucije… dvesta hiljada je za većinu te gospode malo bolja večera“, navodi Rodoljub Šabić, povjerenik za informacije od javnog značaja.

Osim malih novčanih kazni problem je i nepodnošenje prekršajnih prijava. U Ministarstvu državne uprave objašnjavaju da su od početka mandata Vlade podnijeli njih 17, a da broj nije veći jer moraju ispoštovati procedure ili ishod sudskih postupaka.

“Da li je smisao toga da to bude samo kažnjavanje ili da zaista nateramo državne organe da shvate da i bez kažnjavanja treba te podatke da dostavljaju. Za one koji ne postupe u roku koji upravna inspekcija ostavi mi smo podneli neke prekršajne prijave“, kazao je Željko Ožegović, državni sekretar Ministarstva državne uprave.

Na stolu povjerenika ove godine se našlo 2.500 žalbi. Najviše, na račun republičkih organa i lokalne samouprave.

„Za nedostavljanje informacija i dokumenata državni organi navode nekoliko razloga. Najčešća su dva. Tajnost dokumenata, ali i zloupotreba prava, u smislu da građani navodno, prečesto od državnih službi traže informacije, čime čine zloupotrebu“, javlja reporterka Al Jazeere Jelena Milutinović.

Gušenje kritičke javnosti

Tu je i argument da je nemoguće dostaviti preobimnu dokumentaciju. Za predsjednika Nezavisnog udruženja novinara Srbije (NUNS), ovaj slučaj je dokaz sistematskog gušenja kritičke javnosti.

„Mislim da je to logična posledica pre svega zbrivanja na medijskoj sceni, a onda i društva, ako vi potpuno zanemarite ulogu kritičke javnosti u društvu, samim tim i medija i građana“, rekao je Vukašin Obradović.

Na to da država nije dovoljno ažurna u kažnjavanju onih koji taje informacije, povjerenik ukazuje godinama, i svake godine Skupština pozdravi njegov izvještaj, ali problemi ostanu.

Izvor: Al Jazeera