Srbija otvorila još dva EU poglavlja

Srbija je na Međuvladinoj konferenciji o pristupanju Evropskoj uniji u utorak u Bruxellesu otvorila dva nova poglavlja, 5 – o javnim nabavkama i 25 – o nauci i istraživanju.

Zatvoreno je poglavlje 25, a Srbiju je predstavljala ministrica za europske integracije Jadranka Joksimović.

Na konferenciji nije otvoreno poglavlje 26, a premijer Srbije Aleksandar Vučić je zbog toga odustao od učešća na konferenciji.

Uradio je to u znak prosvjeda na činjenicu, kako je rekao, da Unija nije otklonila prepreke za otvaranje i poglavlja 26. u pregovorima Srbije i EU-a, koje se odnosi na kulturu i obrazovanje, odnosno zbog toga što nije postignut dogovor s Hrvatskom da povuče svoju blokadu na to otvaranje.

Primjedbe zbog udžbenika

Nekoliko država članica EU-a, među njima i Hrvatska, imalo je nekoliko primjedbi u vezi s obrazovanjem na manjinskim jezicima, doznaje se iz europskih diplomatskih izvora.

Prema tim izvorima, Hrvatska je imala posebne primjedbe na račun udžbenika na hrvatskom jeziku.

Srbija je na tom planu počela nešto raditi – prevoditi postojeće udžbenike za osnovne škole na hrvatski jezik, ali ne i raditi na posebnim udžbenicima namijenjenim pripadnicima hrvatske manjinske zajednice, dok se u vezi sa srednjom školom još ništa ne radi, prenose hrvatski mediji.

“[U razgovoru s Mogherini] nisam krio nezadovoljstvo i razočaranje Srbije zbog ponašanja pojedinih zemalja članica, posebno Hrvatske, pošto sam odgovoran i moj posao je da se brinem o budućnosti Srbije, a ne da se ponašam kako se ponašaju neki drugi u regionu”, poručio je Vučić izlazeći iz zgrade Vijeća Europske unije.

Prethodno je Vučić izjavio kako je “dosta hrvatskog iživljavanja” i najavio da će se po povratku u Beograd obratiti građanima.

“Srbija je sve vreme bila strpljiva i trudila se da ne reaguje, ali će od sada drugačije razgovarati”, kazao je Vučić.

Grabar-Kitarović: Lako će to Srbija ispuniti

Prema stajalištu hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, traženi kriterij za otvaranje poglavlja 26 o obrazovanju i kulturi nije nikakav politički problem i Srbija ga lako može ispuniti.

Novinari su predsjednicu Grabar-Kitarović u Varaždinu, kamo je na dva dana izmjestila svoj ured, pitali treba Hrvatska “smekšati” kriterije prema Srbiji.

“Kriteriji su kriteriji i sve kriterije treba ispuniti, a u ovom slučaju riječ je o kriteriju koji je vrlo lako ispuniti i za koji uopće ne vidim politički ili bilo koji drugi problem zašto ne bi bio ispunjen”, naglasila je.

“Uostalom, i deklaracija koju sam potpisala s gospodinom Vučićem je bila ispružena ruka da će Hrvatska biti partner Srbiji na putu u članstvo EU-a”, dodala je Grabar-Kitarović.

Po njenim riječima, upravo ta deklaracija pretpostavlja poboljšanje uvjeta života i obrazovanja nacionalnim manjinama, uključujući i hrvatsku nacionalnu manjinu u Srbiji.

Stoga smatra da deklaracija sama po sebi sadržava obvezu ispunjavanja tog kriterija.

Kurz: Podrška reformama

Oglasio se i ministar vanjskih poslova Austrije Sebastian Kurz, rekavši kako je predviđeno otvaranja dva poglavlja u pregovorima sa Srbijom “podrška hrabrom reformskom kursu” Vlade Srbije.

“Srbija je postala sidro stabilnosti u regiji i važan partner u svladavanju izbjegličke krize koja još uvijek pogađa naše dvije države”, rekao je Kurz za Tanjug.

Po njemu, Srbija ima jasnu europsku perspektivu i Austrija će je i dalje snažno podržavati na putu u EU.

Izrazio je i nadu u postizanje dogovora o spornom poglavlju 26, te potvrdio da je, zajedno s drugim partnerima u EU i povjerenikom za proširenje Johannesom Hannom, u redovnom kontaktu s hrvatskom stranom kako bi se uklonile eventualne prepreke na putu Srbije u Uniju.

“Generalno važi pravilo da bilateralna pitanja ne smiju blokirati pristupni proces zapadnobalkanskih država”, podsjetio je Kurz.

Nikolić: Tako se ne gradi, već razgrađuje

U međuvremenu je reagirao i predsjednik Srbije Tomislav Nikolić poručivši da “bilateralna pitanja treba rešavati bilateralno i uvek u dobroj volji i nameri”. Upitao je i vrijedi li jedna ocjena više nego drugih 27, koje nemaju primjedbi, aludirajući na Hrvatsku.

Po njegovim riječima, zakoni koji tretiraju nacionalne manjine u Srbiji su daleko iznad zakona zemalja Unije.

Najavio je i da će Srbija, zajedno sa vijećem svake nacionalne manjine, posvećeno i stručno rješavati pitanja nastave na maternjem jeziku, udžbenika, nastavnika, specifičnih sadržaja.

Smatra i kako se u Hrvatskoj “nadmeću ko će više da naškodi Srbiji ili da je uvredi”.

“Veličaju se simboli pod kojima su u Nezavisnoj državi Hrvatskoj ubijani Srbi, Romi i Jevreji, a predsednica Hrvatske se izvinjava roditeljima zato što je, ne znajući šta je u paketićima deci, poklonila i čokoladu proizvedenu u Srbiji.

A vrhunac – Hrvatska ometa put Srbije ka EU zbog nerešenih bilateralnih problema. Tako se ne sarađuje, ne gradi, već razgrađuje, a mi i danas pružamo ruku Hrvatskoj i pozivamo da u interesu naše dece razgovaramo, sarađujemo, izgrađujemo društvo bez granica, rasnih i verskih sukoba. Mi to želimo, ta ruka je pružena svima, a njima posebno, zato što želimo najbolje odnose”, rekao je Nikolić.

Dačiću ‘palo interesovanje’

Beogradski mediji podsjećaju kako to nije prvi put da službeni Zagreb blokira otvaranje poglavlja, jer isto se dogodilo s poglavljima 23 i 24, iako su europski dužnosnici, Europska komisija, a na kraju i njemačka kancelarka Angela Merkel ukazali da se bilateralna pitanja rješavaju bilateralno, a ne u okviru pregovaračkog procesa o pristupanju.

“Srpska delegacija, sa izuzetkom [ministarke za evropske integracije] Jadranke Joksimović, koja mora da prisustvuje razgovorima o sprovođenju u delo Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, vraća se u Beograd”, potvrdio je Vučić.

Oglasio se i ministar vanjskih poslova Srbije Ivica Dačić, rekavši kako EU trebala posvetiti mnogo više pažnje onome što se događa u Hrvatskoj.

“Da li ćemo otvoriti ovo poglavlje danas ili za pet meseci… Ne mislite valjda da će se Srbija uplašiti ili ugroziti nacionalne interese zbog toga? Sitna je to stvar. Ako je Hrvatska ta koja će da odlučuje o tome da li će Srbija u EU, onda mi je odmah nekako palo interesovanje”, poručio je Dačić.

Prozivke i na račun Bugarske

Kasnije je, gostujući na Radio-televiziji Srbije, Dačić ustvrdio da je “jadna EU u kojoj Hrvatska vodi glavnu reč”. U sličnom kontekstu govorio je i o Bugarskoj, za koju se nagađalo da također stoji iza blokade.

No, iz Ministarstva vanjskih poslova poslova Bugarske Al Jazeeri je potvrđeno da ta država nije blokirala otvaranje spornog poglavlja sa Srbijom.

“Nismo mi naivni. Prosto ne mogu da verujem da moćna EU ne može da utiče na Hrvatsku i Bugarsku u vezi poglavlja. Vrednosti Unije se svaki dan krše u Hrvatskoj, ali da sačekamo da li će se danas nešto promeniti. Teorijski postoji ta mogućnost”, rekao je Dačić.

Ponovio je kako Srbija ima svoj put ka EU, ali i da neće “nikome dopustiti da je ponižava i vređa ili uslovljava otvaranjem poglavlja”.

“Nije više u pitanju postupak određene vlade već se stvorila antisrpska atmosfera. Ni ova Vlada Hrvatske nije promenila takav odnos prema Srbiji. I Bugarska je imala određene rezerve oko poglavlja 26, ali lako je napisati u Ustavu da nemate nacionalne manjine, kao što je to uradila Bugarska, a onda da govorite o pravima svoje manjine u Srbiji”, naveo je Dačić.

Izvor: Al Jazeera i agencije