Srbija: Politički utjecaj pri izboru sudija

Društvo sudija Srbije u utorak je pozvalo članove Visokog saveta sudstva (VSS) da podnesu ostavke.

Društvo ocjenjuje da je Visoki savet izgubio povjerenje opće i stručne javnosti, jer je tokom reforme pravosuđa radio pod političkim utjecajem.

Društvo sudija će i novoj vladi Srbije uputiti smjernice kako bi trebalo izmijeniti loše reforme. Prema njihovoj ocjeni, posljedice dosadašnje reforme su miješanje izvršne vlasti i nedozvoljen pritisak sudsko-upravne vlasti na pravosuđe.

Predsjednica Društva sudija Srbije Dragana Boljević rekla je da će se za pomoć obratiti novim vlastima u Srbiji.

“Za slučaj da ne podnesu ostavke, mi ćemo novim vlastima predložiti da donesu poseban zakon o tome, koji će omogućiti da se izvrši izbor novih članova Visokog saveta sudstva“, kazala je ona.

Smjernice su, kako je dodala, dostavljene i odgovarajućim evropskim institucijama, a one su sačinjene na osnovu analize reforme sudstva koja se, kako je rečeno, “pokazala pogubnom za funkcionisanje pravosuđa”.

‘Vanredno stanje’

“Reizbor sudija je doveo pravosuđe u vanredno stanje, a da je reforma bila pogrešna pokazuju međunarodni eksperti koji su u junu posvedočili da to ništa nije valjalo, a o tome govori i pet odluka Ustavnog suda Srbije od prvog i 18. jula i izjava predsednika tog Suda Dragiše Slijepčevića, koji je rekao da će sve odluke biti poništene”, rekla je Boljević.

Mreža sudova je neracionalna, broj sudija i sudskog osoblja nedovoljan, troškovi pravosuđa previsoki, a sudije i tužioci zastrašeni, tvrdi Boljević.

Posljedica svega toga je, kako je kazala, da je pravo na pravično suđenje ugroženo, a povjerenje građana niže nego ikad.

Društvo sudija predlaže povratak na posao nereizabranih sudija i tužilaca, što se već počelo ostvarivati odlukama Ustavnog suda.

Zatim, kako navodi Društvo, potrebno je obezbijediti sistem vrednovanja rada sudija i tužilaca i utvrditi mehanizme disciplinske odgovornosti, koji postoje na papiru, ali se ne provode.

Treći prijedlog odnosi se na uspostavljanje legitimiteta i vraćanje povjerenja u Visoki savet sudstva i Državno veće tužilaca. 

Društvo na kraju predlaže da se napravi djelotvoran i ekonomičan sudski sistem i da se tako građanima omogući jednak pristup pravdi.

To znači, kako je objasnila Boljević, da se odredi odgovarajući broj sudija, koji je u dosadašnjoj reformi neopravdano bio smanjen za jednu trećinu.

Ona je objasnila da bi povratkom svih nereizabranih sudija i tužilaca njihov broj bio isti kao prije reizbora 2009. godine, što ne bi bilo previše, jer je u međuvremenu povećan broj predmeta.

Odgovor VSS-a

Predsjednica VSS-a Nata Mesarović kazala je da je to tijelo tokom općeg izbora sudija poštovalo zakone i odluke Ustavnog suda.

Ona je podsetila da je osnov za opći izbor sudija Ustav iz 2006. godine i niz kasnije usvojenih zakona, koje je donijela Skupština Srbije na prijedlog Vlade.

“VSS ne beži od utvrđivanja sopstvene uloge u tome niti njegov predsednik, već da upozorava na zaboravljene, skrivene i potisnute činjenice o pravnoj prirodi i uzrocima svega u vezi sa izborom koji je nastao mnogo pre osnivanja tog tela i koji uopšte nije proceduralne prirode”, navela je Mesarović u pisanoj izjavi objavljenoj na internetskoj stranici VSS-a.

Podsjećajući na upozorenja Venecijanske komisije povodom nacrta Ustava iz 2006. Mesarović je zaključila da “jedini predlagači i donosioci suštinskih odluka u oblasti pravosuđa (izvršna i zakonodavna vlast), nisu otvoreno prihvatili navedene zahteve Evrope i na osnovu toga nesporno i jasno promenili svoje odluke”.

Kako je kazala, sve do sada te suštinske odluke, ne samo da nije poništio ni Ustavni sud, već je više puta odbacio inicijative predlagača za ocjenu ustavnosti i zakonitosti usvojenih akata, ili je postupak obustavio zbog nepostojanja osnova za njegovo dalje vođenje.

Mesarović je podsjetila da je svim sudijama koje su u vrijeme izbora obavljale sudijsku dužnost, a koje nisu izabrane u postupku općeg izbora, dužnost prestala po sili zakona.

Zna se da je postojao opći oglas za izbor na sudijsku funkciju, na kome su mogli učestvovati i kandidati koji se nisu nalazili na sudijskoj dužnosti, a mogli su konkurisati jednako, ravnopravno i inicijalno, navela je Mesarović. 

“Problemi su nastali pošto je donošenjem zakona o novoj mreži sudova, znači političkom odlukom, broj postojećih sudijskih mesta smanjen u skladu sa evropskim standardom (broj sudija na 100.000 stanovnika), a na konkurs za izbor se prijavilo višestruko više kandidata od broja koji se bira”, smatra Mesarović.

Među onima koji nisu izabrani bilo je i 800 zatečenih sudija kojima je na osnovu izričite odredbe zakona prestala sudijska dužnost, podsjetila je ona.

Izvori: Al Jazeera i agencije