Srbija se dnevno zadužuje 3,5 miliona eura

Slovenija, Hrvatska, pa čak i Crna Gora su daleko zaduženije od Srbije, navode ekonomisti (Al Jazeera)

Srbija se od početka godine do kraja jula svaki dan u prosjeku zaduživala gotovo 3,5 miliona eura, podaci su Uprave za javni dug, prema kojima je početkom augusta javni dug Srbije iznosio 20,89 milijardi eura (blizu 63 posto BDP-a), ali opasnosti od bankrota nema, tvrde ekonomisti.

Obračun Fiskalnog savjeta je, međutim, drugačiji i, prema tim podacima, javni dug je već na kraju juna dostigao 21,2 milijarde eura, odnosno 66 posto BDP-a.

Zakonske granice, evropske i domaće (učešće javnog duga od 60, odnosno 45 posto BDP-a), svakako su odavno probijene, ali ekonomisti kažu da je tempo zaduživanja i dalje “podnošljiv”, te nema govora da bi Srbija mogla bankrotirati.

Srbija nije kandidat za bankrot, rekao je Tanjugu ekonomista Ivan Nikolić, začuđen kako je to pitanje uopće nametnuto javnosti.

“Mereno udelom duga u BDP-u, nismo ništa gori od susednih zemalja, a u Hrvatskoj ili Sloveniji, recimo, niko ne govori o bankrotu“, precizira on.

Na granici visoke zaduženosti

Objašnjava da je vanjski dug mnogo važniji pokazatelj od javnog, kada je riječ o bankrotu, jer se zaduženost mjeri u stranoj valuti. Čak i tu je, kaže, Srbija na granici visoke zaduženosti, odnosno zadužena je umjereno, sa udjelom vanjskog duga u BDP-u od blizu 80 posto.

On kaže da su u regiji svi manje-više na istim mukama, a naročito zemlje bivše SFRJ i tvrdi da su Slovenija, Hrvatska, pa čak i Crna Gora znatno zaduženije od Srbije “i to u većim iznosima i u udjelu u BDP-u”.

Nikolić procjenjuje da se problem mora rješavati u narednim godinama, uz procjenu da će “Srbija i dalje bilježiti porast javnog duga“.

Procjene stručnjaka su da bi Srbija mjerama štednje i rebalansom budžeta za 2015. mogla smanjiti deficit dugoročno za otprilike dva posto, ali da se na duže staze izlaz iz krize, zaustavljanje javnog duga i smanjivanja deficita može tražiti jedino u jačanju ekonomije.

Izvor: Agencije