Srbija za kamate izdvaja 1,1 milijardu eura

Po visini novca koji izdvaja za kamate na javni dug u odnosu na bruto domaći proizvod, Srbija je zajedno sa Grčkom na evropskom vrhu.

Samo ove godine Srbija će za kamate dati isto onoliko novca koliko izdvaja za obrazovanje.

Stručnjaci ističu kako je sada prilika da se skupe krediti zamijene, javlja Marko Subotić, novinar Al Jazeere.

Za Aleksandru kreditna kartica bila je jedna od glavnih sredstava plaćanja, ali je vrlo brzo shvatila da su one nužno zlo. Sa godišnjom kamatom od 30 posto, kreditne kartice su najskuplji izvor finansiranja.

“Shvatila sam u jednom trenutku da sam dala mnogo vise novca na otplatu kamate nego na otplatu duga. I da će mi trebati mnogo više vremena da zatvorim te kartice. Zato sam uzela kredit čija ja kamata za 10 odsto manja nego kamata koje imam na kreditne kartice”, kazala je ona.

Ne plaćaju samo građani visoke kamate, već i država.

Srbija će samo za kamate ove godine platiti 1,1 milijardu eura. Udio u BDP-u za kamate u Srbiji je 3,5 posto. To je neznatno manje od Grčke, čiji je dug 13 puta veći, a na kamate daju 4,2 posto BDP-a.

Velike kamate

To znači da Srbija za kamate izdvaja više nego za javne investicije ili isto onoliko koliko daje na obrazovanje i nauku.

Predsjednik Fiskalnog saveta Pavle Petrović je kazao: “Sve to zajedno upućuje da fiskalna konsolidacija da moramo biti uporni sa ovim smanjenjem deficita i da nema prostora nikakvom popuštanju sve dok se deficit ne smanji ispod 3 odsto BDP-a.”

Izdaci za kamate neće biti manji, već će se godišnje povećavati za blizu 150 miliona eura. Stižu upozorenja da je vrijeme za zamjenu skupih sa jeftinim kreditima.

“Sada sedeti skrštenih ruku i plaćati tako visoke kamate je potpuno suludo, sumanuto, jer imate mogućnost da se na svetskom tržištu zadužite po mnogo nižim kamatnim stopama”, ocijenio je Milan Ćulibrk, glavni urednik NIN-a.

Tako bi, tvrdi Ćulibrk, Srbija mogla da uštedi i do 300 miliona eura. Toliko se, naprimjer, uštedjelo prošlogodišnjim smanjenjem plata i penzija.

On je kazao: “Ovo je idealna prilika, jer Evropska centralna banka svakog meseca ubacuje 60 milijardi evra u opticaj. Novca na svetskom tržištu ima ko pleve i on nikada nije bio jeftiniji. Stekao sam utisak da bi ministar finansija to hteo i da mu neko gura klipove pod točkove.”

Skupa zaduženja

Kada se najviše zaduživala, prije četiri godine, država je dobijala novac po kamati od gotovo osam posto, dok su sada slične pozajmice i četiri puta jeftinije.

“Uprava za javni dug će u narednom periodu pripremiti sistem za buy-back operacije pogotovo za dinarske hartije od vrednosti i time dodatno smanjiti teret kamata”, saopćilo je Ministarstvo finansija Srbije.

Ipak, za neka zaduženja nekoliko pređašnjih vlada nisu uspele da ispregovaraju dobre uvjete, pa ne postoji mogućnost prijevremene otplate.

Profesor ekonomskog fakulteta Milojko Arsić je kazao: “Poverioci koji su nam u prošlosti odobrili kredite po visokim kamatama, ako ne postoji obavezujuća klauzula da pristanu na zamenu kredita, to neće uraditi. U njihovom interesu je da nam i dalje naplaćuju 5,6 ili 7 odsto, a ne da recimo prevremeno vratimo kredit po niskoj kamatnoj stopi.”

Dvadeset i četiri milijarde eura je javni dug Srbije i ukoliko želi da ga smanji, upozoravaju iz Fiskalnog saveta, Vlada ne smije da odustane od mjera štednje u naredne tri godine.

Odnosno, ne bi smjela u tom periodu da povećava plate i penzije.

Izvor: Al Jazeera