Srbija: Zaražen mali procenat kukuruza

Nakon uznemirujućih informacija da je najveći dio ovogodišnjeg prinosa kukuruza u Srbiji zaražen opasnim aflatoksinom, iz Ministarstva poljoprivrede su saopćili kako je vanrednom inspekcijskom kontrolom utvrđeno da je zaraženo samo sedam posto ispitanog uzorka i da su svi proizvodi od kukuruza u Srbiji sigurni.

Proturječnosti o prisustvu ovog kancerogenog toksina u kukuruzu istraživao je novinar Al Jazeere Nebojša Grabež.

Magla sa vojvođanskih polja prekrila je ovogodišnji rod kukuruza. Prvo je suša gotovo uništila usjeve, a onda je preostalom dijelu roda zaprijetio opasni proizvod plijesni, aflatoksin.

“Nemam pojma. Ne znam šta je to. Sunce došlo. Od topline valjda. Ne razumem se ja u to”, kazao je poljoprivrednik Joca Vlaović. 

Prisustvo kancerogenog aflatoksina otkriveno je u kontigentu koji je iz Srbije izvezen u Italiju. Mediji su tada prenijeli da je čak 70 posto roda kukuruza zaraženo ovom supstancom, ali laboratorije su dale različite rezultate.

Jovanka Lević iz Instituta za prehrambenu tehnologiju je rekla: “Otprilike 27 procenata, prema ispitivanju u našoj laboratoriji, prelazilo je dozvoljene granice, a to je 50 mikrograma po kilogramu. Ostali uzorci su u granicama dozvoljenog, kako za ljude, tako i za životinje.”

U toj laboratoriji analizirano je blizu 250 donesenih uzoraka.

Prvi susret

“Ovo je prvi put da smo se susreli sa aflatoksinom. On se pojavljuje u periodu suše i visokih temperatura”, dodala je diplomirana inženjerka tehnologije Jovana Kos.

Na kraju se oglasilo i Ministarstvo poljoprivrede, koje je saopćilo da je zaraženo samo sedam procenata, da to neće stići do trpeze građana i da su svi proizvodi od kukuruza u Srbiji sigurni.

Ovo uvjerenje ima i Zaharije Trnavčević, jedan od najboljih poznavalaca prilika u agraru.

“Nema uopšte nikakvog razloga za brigu. Utoliko pre što postoji mogućnost da se on meša sa zdravim kukuruzom i da se dodatkom zeolita neutrališe prisustvo aflatoksina”, rekao je on.

U Nacionalnoj organizaciji potrošača, pak, smatraju da rizici postoje, jer Srbija nema ni agenciju ni vijeće za sigurnost hrane, što proističe kao obaveza iz zakona donesenog prije tri godine.

“Upravljanje rizicima i redovni monitoring su najveći nedostatak u Srbiji. Postoji realna opasnost da jedan od ovakvih proizvoda, usled neobaveštenosti potrošača i proizvođača, dospe na tržište”, upozorio je Goran Popović iz Nacionalne organizacije potrošača.

Formiranje agencije i vijeća omogućilo bi sigurniji plasman ovog strateškog proizvoda na druga tržišta.

“Neki stručnjaci smatraju da bi kukuruz mogao da postane najvažniji izvozni artikal zemlje, ali bi trebalo raditi na tome da se ne izvozi samo zrno. U svetu se od kukuruza proizvodi čak 1.000 različitih proizvoda, u Srbiji samo desetak”, javlja Grabež.

Izvor: Al Jazeera