Srbija želi biti lider u proizvodnji ‘crvenog zlata’
Poljska je postala najveći svjetski proizvođač malina. Tako je uspjela izbaciti Srbiju sa čelne pozicije u proizvodnji ovog “crvenog zlata”. U 2014. godini ukupna proizvodnja malina u Poljskoj iznosila je 127.000 tona, što je dva puta više nego u Srbiji.
April je vrijeme kada se malina orezuje. U Ariljskom kraju, u zapadnoj Srbiji, svi je sade i beru. Među njima je i Ivan Pantelić, koji na pitanje koliko godišnje oko maline radi, kaže: “Šest meseci u malinama – šest meseci zima. Isplati se svakako, a živimo godinu dana od nje.”
Žive od sorte “Vilamet”, koja je, kažu, najslađeg okusa na svijetu. U Arilju uspijeva zbog dobrog zemljišta i, u Srbiji, najvećeg broja sunčanih sati tokom godine.
“Malina je trenutno u fazi cvetanja, a berači iz cele Srbije doći će u ovaj ariljski kraj krajem jula kako bi brali tu voćku. Ove godine zasađeno je 30 miliona ovakvih stabala”, javlja iz Arilja novinar Al Jazeere Đorđe Kostić.
Stara tehnologija
Zoran Radovanović je mašinski inženjer, ali se bavi voćarstvom. Prodaje sadnice i propagira porodičnu proizvodnju malina. Trenutno se za kilogram dobije blizu 1,5 eura. Kaže da Srbija više nije lider, jer se koristi stara tehnologija proizvodnje, s previše đubriva i starim sadnicama.
“Poljska je, s njenim velikim površinama i velikom proizvodnjom, zauzela primat, odnosno oni imaju prednost zato što imaju velike ravne površine, mogu mašinski da beru i koriste sorte koje su prilagođene mašinskom branju”, objašnjava.
Godina 2002. bila je rekordna za Srbiju. Izvoz maline dostigao je 94.000 tona. Iste godine Poljska je izvezla 10.000 tona. Lani je Srbija izvezla 55.000 tona, a Poljska 127.000 tona.
Ta država je većinu sredstava iz fondova Evropske unije, koje koriste 20 godina, usmjerila na poljoprivredu i voćarstvo. Masovnoj proizvodnji malina okreće se nakon objave holandske studije 2007. godine o antikancerogenim i antioksidativnim dejstvima.
“Mi fondove koristimo maksimalno. Sav novac odlazi u poljoprivredu i sve iskoristimo. Zbog toga nam je prošle godine Evropska komisija odobrila dodatnih 140 miliona eura. Naši poljoprivrednici to su najbolje iskoristili, nisu čekali i samo gledali u nebo. Znaju da im novac neće pasti sa neba”, ističe Aleksander Checko, ambasador Poljske u Srbiji.
Savjeti od konkurencije
Srbija u narednih sedam godina, kroz fondove za poljoprivredu, može povući i do 175 miliona eura. Savjete će tražiti od konkurencije.
“Upravo zato ćemo sa Poljskom raditi na eventualnom dovođenju stručnjaka i slanju naših ljudi da nauče najbolje procedure i načine da se koriste sredstva. To nam je plan”, rekla je Jadranka Joksimović, ministarka zadužena za eurointegracije Srbije.
U trku za ovim sadnicama i “crvenim zlatom” u posljednjih pet godina aktivno su se uključili Čile i Bosna i Hercegovina. Izvozom 50.000 tona, može se zaraditi i do 200 miliona eura.
Izvor: Al Jazeera