Srbiji nedostaju hiljade spasilaca

Kako bi spasili tuđe, vatrogasci riskiraju vlastite živote. Ta profesija jedna je od najopasnijih, a zbog specifičnosti posla, od njih se zahtijeva ne samo fizička snaga već i izuzetna psihička stabilnost.

Srbija već godinama nema dovoljno vatrogasaca. Prema posljednjim podacima, u Beogradu ih je upola manje nego što nalažu evropski propisi, a u cijeloj zemlji nedostaje ih tri hiljade, izvještava Jelena Glušac.

Vatrogascima je potrebno trideset sekundi za stupanje u akciju. U deset godina, Al Jazeerin sagovornik je tih trideset sekundi proživio nebrojeno puta. A ono što je slijedilo – preživio je zahvaljujući vrhunskoj obučenosti. 

“Jedna od većih intervencija je bio bioskop Zvezdara, jedno pet sati smo gasili taj požar i bilo je opasno, jer je moglo da dođe do urušavanja krova, a mi smo svi bili u bioskopu. U tom trenutku ne postoji strah. Tek kasnije te sve sustigne, te večeri kolena se tresu, al to je to…”, kaže Marko Jović, vatrogasac spasilac.

Da bi hladne glave reagirali i u najstresnijim situacijama, vatrogasci spasioci prolaze zahtjevne obuke. Na posljednjoj, gledamo polaznike koji su dio grupe od 32 ljudi, a u Srbiji ih nedostaje tri hiljade.

Nivo iz 1986.

“Trenutni broj vatrogasaca-spasilaca na teritoriji Beograda je manji nego davne 1986. godine, a ispod smo svakog evropskog proseka koji kaže da na hiljadu građana dođe jedan zaposleni vatrogasac-spasilac. Sada trenutno imamo 729 vatrogasaca-spasilaca. Ako Beograd ima oko milion i 900.000 stanovnika, trebalo bi negde 1.900 vatrogasaca-spasilaca”, ističe Mile Jovičić, uposlenik Vatrogasno-spasilačka brigade Beograd.

Situacija je, kažu u sektoru za vanredne situacije, još kritičnija u manjim mjestima u kojima funkcioniraju vatrogasno-spasilačke ispostave. Na zapošljavanje bilo gdje u Srbiji čekaju, kažu, zeleno svjetlo od Vlade.

“Postoji jedna komisija vlade koja opredeljuje sredstva, odnosno na osnovu stanja u budžetu opredeljuje  mogućnosti zapošljavanja. Kažem, imamo najavu da će se u nekom skorijem periodu odobriti nastavak procedure prijema i zapošljavanja određenog broja novih vatrogasaca spasilaca”, navodi Boban Stevanović iz Sektora za vanredne situacije MUP-a Srbije.

Veći obim posla

I dok se stanje godinama nije bitno promijenilo, obim posla jeste. Naime, formiranjem Sektora za zaštitu i spasavanje 2006. godine, vatrogasci su preuzeli i spasilačke aktivnosti: civilna zaštita, upravljanje rizicima, vanredne situacije. Sve je to sada njihov posao. Uz isti broj ljudi, i sa istom opremom.

“Zahvaljujući brzoj intervenciji vatrogasaca, požar je ugašen, to je formulacija koja se gotovo po pravilu koristi kad se govori o vatrogascima. Ono što se, međutim, ne čuje toliko često, jeste da su oni brzi i efikasni uprkos tome što koriste opremu koja je stara i po 40 godina”, izvještava Jelena Glušac, reporterka Al Jazeere.

Vatrogasno-spasilačke jedinice uglavnom se, kažu, opremaju iz donacija i IPA projekata. Situacija bi, očekuju, trebalo da se pokrene najavljenim usvajanjem izmjena i dopuna Zakona o vanrednim situacijama koji, između ostalog, predviđa namjenski fond za opremanje jedinica za zaštitu i spašavanje.

Izvor: Al Jazeera