Srbiji prijeti najveći deficit u Evropi

Srbija će ove godine imati najveći budžetski deficit u Evropi, a od početka godine primjetan je pad u prihodima od poreza i akciza.

Najveći problemi ekonomije te zemlje su velika nezaposlenost, zaduženost i nelikvidnost, ali i visok procenat problematičnih kredita koji dostižu čak 30 posto ukupnih bankarskih pozajmica.

Mjere koje Vlada priprema, kako procjenjuju ekonomisti, nisu dovoljne, nego se mora krenuti u oštru borbu protiv sive ekonomije.

Oni koji poznaju prilike u Srbiji, kažu kako novca u državnoj kasi nikada nije dovoljno te upozoravaju kako ga je ove godine i značajno manje.

Slabo punjenje budžeta dovelo je do porasta deficita, koji bi mogao da bude najviši u posljednjih 20 godina. Procjene Fiskalnog savjeta govore da će Srbiji nedostajati najmanje dvije milijarde eura.

Dačić: Nema sloma sistema

„Ne mislim da nam preti slom sistema, ali je situacija takva da nam je stabilizacija ekonomskih prilika u zemlji najvažniji zadatak. To podrazumeva finansijsku konsolidaciju, a sa druge strane neke podsticajne mere koje bi dovele do oporavka ekonomije. To naravno nije moguće bez finansijske podrške iz inostranstva, a ta podrška bi upravo trebalo da bude iskorišćena za podsticanje rasta“, kaže Ivica Dačić, prvi potpredsjednik Vlade Srbije.

Fiskalni savjet nije toliko optimističan, pa sadašnje procjene govore da će deficit u budžetu biti 8,7 posto. Majske poplave su taj iznos povećale za 0,2 posto, a toliki efekat se očekuje i od antikriznih mjera koje su najavljene za jesen.

Iako su rashodi na plate i penzije visoki, ekonomisti smatraju da njihovo smanjenje neće imati velikog efekta.

„Jedino pravo rješenje je podizanje privredne aktivnosti, ali ni to ne može tako brzo. Bojim se da ćemo morati da se naviknemo na ovo stanje višeg deficita, nego što je to uobičajeno. Da li će to moći da se finansira? Apsolutno da“, navodi Goran Nikolić sa Ekonomskog instituta.

Povećanje PDV-a nije pomoglo

Prošlogodišnje povećanje PDV-a dalo je slabe rezultate, pa su umjesto predviđenog rasta prihoda, u prvih pet mjeseci prihodi od PDV-a manji za pola posto u odnosu na isti period prošle godine. Za 20 posto su pali i prihodi od akciza.

Te brojke pokazuju pad privredne aktivnosti i rast sive ekonomije.

„Nama je u ovom trenutku jako bitno da zaustavimo pad, jer mi konstantno padamo“, upozorava Goran Radosavljević sa Fakulteta za ekonomiju.

Istovremeno rastu rashodi na kamate na državno zaduženje, pri čemu statistika pokazuje da se Srbija zadužuje 97 eura u sekundi.

„Nisu toliko bitne ni apsolutne cifre koliko je ta dinamika rasta da je to svake godine raste sve brže i brže. Sa deficitom od sedam odsto naravno da ne možete da očekujete da smanjite javni dug. Sa visokim javnim dugom ne možete da očekujete da smanjite deficit pošto vam rastu troškovi otplate, tako da iz te spirale može da izađe samo konkretnim merama, brzim merama“, predlaže Radosavljević.

Odlaganje antikriznih mjera za oktobar, a sve zbog nedavnih poplava, za ekonomiste znači izgubljenu 2014, ali i sljedeću godinu, ako se ne provedu strukturne reforme.

Izvor: Al Jazeera