Šta će donijeti američki samit protiv Irana u Varšavi?

Konferenciju je planirao Brian Hook, Trumpov specijalni izaslanik za Iran i šef akcijske grupe za Iran (Reuters)

Piše: Jan Smoleński

Samit o miru i sigurnosti na Bliskom istoku u organizaciji Sjedinjenih Američkih Država održava se u Varšavi u srijedu i četvrtak. 

Sastanak je prošlog mjeseca prvo najavio američki državni sekretar Mike Pompeo nakon svog oštrog govora protiv Irana u Kairu, a na njega se gleda kao na pokušaj da se okupe svjetske sile iza američke vizije protiv Teherana. 

Međutim, konferencija se događa u osjetljivom trenutku dok Evropska unija pokušava spasiti JCPOA, nuklearni dogovor iz 2015, koji je potpisan da bi se Teheran spriječio da proizvodi nuklearno oružje u zamjenu za ukidanje sankcija. SAD se povukao iz sporazuma nakon odluke predsjednika Donalda Trumpa u maju 2018. 

Ovo je pet stvari koje treba znati o varšavskom samitu pod nazivom “Promocija budućnosti mira i sigurnosti na Bliskom istoku”. 

O čemu je samit i ko će učestvovati?

Nakon dobrodošlice učesnicima fokus konferencije na širim je subjektima sigurnosti u regiji. 

Poljska se odupirala pokušajima da se samit pretvori u propagandni protiviranski sastanak, naglašavajući posvećenost nuklearnom sporazumu, ali, kako je bivši poljski amabasador u Afganistanu Piotr Lukasiewicz rekao za Al Jazeeru, “Poljska je nad generalnom porukom konferencije izgubila kontrolu od SAD-a, Izraela i Saudijske Arabije”.

Zvaničnici Teherana nisu na spisku gostiju. Konferenciju je planirao Brian Hook, Trumpov specijalni izaslanik za Iran i šef akcijske grupe za Iran. 

Očekuje se razgovor izraelskog premijera Benjamina Netanyahua s američkim potpredsjednikom Mikeom Penceom, koji će govoriti na konferenciji, kao i prisustvo Pompea.  

Trumpov zet i savjetnik Jared Kushner također bi trebao govoriti u četvrtak, što je rijetka prilika da to radi. 

Britanski ministar vanjskih poslova Jeremy Hunt bit će tamo, ali je ranije rekao da prvenstveno želi govoriti o humanitarnoj krizi u Jemenu, odnosno o ratu u koji je njegova zemlja uključena. 

Druge evropske zemlje poslat će delegate nižeg ranga, a neke arapske države šalju delegacije koje će predvoditi ministri. 

Ko neće biti tamo?

Šefica evropske diplomatije Federica Mogherini rekla je da neće učestvovati. Rusija, ključni iranski saveznik, odbila je poziv da dođe. 

Libanski ministar vanjskih poslova Gebran Bassil objavio je u ponedjeljak da neće učestvovati na samitu, kao i palestinski zvaničnici, koji konferenciju vide kao američko-izraelsku “zavjeru usmjerenu da se eliminira palestinski cilj”. 

Zašto sada?

Konferencija se događa kad SAD počinje svoju politiku povlačenja iz regije. Trump je u decembru najavio da će povući američke vojnike iz Sirije. 

Varšava predstavlja prvi pokušaj Trumpove administracije da se napravi koalicija. Ulozi su visoki, kaže Lukasiewicz, jer bi rezultat mogao biti utvrđivanje ko će zamijeniti Washington nakon povlačenja. 

“SAD je davno izabrao Izrael za svog saveznika. Čini se da je Saudijska Arabija drugi posrednik američkih interesa u regiji. Palestinsko pitanje, izgleda, postalo je tiha žrtva nezvaničnog novog pristupa Saudijske Arabije i Izraela Iranu.”

Sastanak u Varšavi može biti prvi od mnogih, kaže Patrycja Sasnal s Poljskog instituta za vanjske poslove. 

“SAD želi napraviti forum gdje će se sastati Izrael i sunitske arapske zemlje, s obzirom na to da još nemaju diplomatske odnose. Za SAD, samit je alternativa JCPOA-u i trebao bi još više pritisnuti Iran i potisnuti ga s pregovaračkog stola, ovog puta u vezi s regionalnom politikom i raketnim programom.”

Čini se da se i Iran boji toga. Kritičari u Teheranu smatraju da su evropske zemlje trebale imati čvršći stav protiv američke politike. 

“Iako će neke zemlje EU-a poslati diplomate nižeg ranga, njihove zastave bit će tamo. Očekujemo da EU kritikuje SAD i održi samit na kojem će se analizirati američka vanjska politika u regiji umjesto učešća na konferenciji na kojoj će se napadati Iran”, rekao je Foad Izadi, profesor međunarodnih studija na Univerzitetu u Teheranu. 

Koji je stav Evrope i Poljske? 

Odbijanje učešća na samitu u nekim evropskim zemljama “odraz je toga da, iako zemlje EU-a imaju problem s iranskim regionalnim ponašanjem, ne vjeruju da je način na koji SAD gleda na problem konstruktivan za sigurnost i stabilnost u regiji”, kaže Ellie Geranmayeh iz Evropskog vijeća za međunarodne odnose. 

Odluka Poljske da bude domaćin ovog događaja naglašava podjele između zemalja EU-a, smatra Ali Fathollah-Nejad, gostujući predavač u Brookings Centreu u Dohi.

“Nisu sve zemlje složne s E3 – Njemačkom, Velikom Britanijom i Francuskom”, kaže. 

Iako sve zemlje EU-a imaju isti stav kad je riječ o nuklearnom sporazumu, “sveukupno raspoloženje Evrope prema Iranu postalo je više kritično, s obzirom na iranski pokušaj ubistva na evropskom tlu i iranske balističke rakete koje bi mogle doseći istočnu Evropu.”

Vrijeme kada se događa samit u Varšavi ukazuje na to da je SAD svjestan sumnji Evrope u Iran. 

To što je Varšava domaćin samita može biti zbog sigurnosnih razloga. Poljska pokušava uspostaviti stalno američko vojno prisustvo kako bi se borila protiv ruskih regionalnih ambicija.

Šta se može očekivati? 

Dok je SAD odlučan u tome da iskoristi Varšavu da proširi svoju protiviransku koaliciju van Izraela, Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata, stručnjaci sumnjaju da će Washington uspjeti. 

“Neće biti opipljivih rezultata s izjavom koja izolira Iran. Evropske zemlje bit će veoma oprezne u vezi s time kakvu će izjavu potpisati i hoće li se pridružiti bilo kojem zaključku kojim se okrivljuje Iran”, kaže Geranmayeh.

Prema mišljenju Sasnal, dosta zavisi od toga ko će učestvovati na događaju. Učešće zemalja koje nemaju neprijateljske odnose s Iranom omekšat će generalnu poruku konferencije.

Evropske države mogle bi iskoristiti ovu priliku da izvrše pritisak na Iran, zadržavajući nuklearni sporazum. “Međutim, za to Evropa mora biti ujedinjena”, dodaje Sasnal.

Samit bi se, također, mogao iskoristiti da se ublaži protiviranska pozicija SAD-a. 

“To je multilateralni forum i Evropa može tražiti prisustvo Irana u drugim rundama razgovora. Svaki pokušaj gradnje mira i stabilnosti u regiji svakako mora uključiti Iran.”

Izvor: Al Jazeera