Šta inicijativa Berlin plus donosi Balkanu

Riječi njemačkog ministra vanjskih poslova Sigmara Gabriela da Evropska unija mora spremiti “Berlin-plus“ proces za zemlje zapadnog Balkana u regiji su odjeknule kao bomba.

Iako Gabriel nije predstavio detalje plana, kazao je da se takvom inicijativom mora ostvariti vidljiv napredak u zemljama zapadnog Balkana i da prioritet treba dati idejama koje za cilj imaju da od regije naprave atraktivno ekonomsko područje.

Mediji u regiji su na različite načine interpretirali Gabrielove riječi, pa su neki pisali o “mini Maršalovom planu za zapadni Balkan“, te carinskoj uniji koju Evropska unija, navodno, želi vidjeti na Balkanu.

Neki mediji su otišli korak dalje navodeći da se, po njihovim saznanjima, radi o gotovo dvije milijarde eura pomoći za zemlje regije.

Rastući utjecaj Rusije i Kine

Takva inicijativa, tvrdi ekspert za Balkan iz Njemačke Martin Brusis, je trebala biti pokrenuta i puno prije.

“Takva inicijativa je trebala biti pokrenuta 2014. kada je Evropska komisija objavila svoj petogodišnji moratorij na proširenje. Investicije u infrastrukturu i poslovno obrazovanje podstiču socioekonomski razvoj jer od zemalja zapadnog Balkana čine atraktivna tržišta za strano investiranje. Dok infrastrukturna pomoć vidljivijom čini prednosti evropske orijentacije, ulaganja u poslovno obrazovanje doprinose smanjenju nezaposlenosti mladih, pa tako i poboljšavaju lokalnu perspektivu“, kaže Brusis.

Berlinski proces

Berlinski proces nastavak je procesa Brdo-Brijuni, koji su 2013. godine pokrenule Hrvatska i Slovenija kako bi, kroz konkretne projekte, približili balkanske države.

Inicijativa je počela prvom konferencijom o zapadnom Balkanu u Berlinu 2014. godine, a zatim je nastavljana na drugoj konferencijom u Beču 2015. godine. Treća konferencija je održana u Parizu 2016. godine. Ovogodišnja konferencija će biti održana 12. jula u Trstu.

Na pitanje da li se novi proces može okarakterizirati kao mini “Maršalov plan“, Brusis odogovara da se on može tako posmatrati, jer jedna od namjera “Berlin-plus“ procesa jeste da se demonstrira jači angažman EU-a u zemljama zapadnog Balkana zbog rastućeg utjecaja Rusije i Kine.

“Pošto još ne znamo o kojoj novčanoj sumi se radi, moguće je da proizvod plana na kraju bude više “mini“ nego “Maršal““, kaže on.

Ne smatra da je “Berlin-plus“ izgovor za zaustavljanje procesa proširenja.

“To je priznanje da daleki i nesigurni izgledi za članstvo nisu dovoljni da se politički akteri i stanovništvo potaknu na veći angažman kada je u pitanju demokratija i tržišna ekonomija“, smatra Brusis.

Politički analitičar Bodo Weber kaže kako je najavljena inicijativa njemačkog ministra Gabriela na konferenciji ministara vanjskih poslova zapadnog Balkana izazavala val špekulacija i nerazumijevanja u regiji.

Navodi da su te špekulacije djelomično izazvane samim načinom predstavljanja, koji je puno toga, pogotovo detalja, ostavio neobjašnjenim.

“Inicijativa je poprilično ograničena. Radi se o jednostrano pokrenutoj inicijativi Fonda za regionalni razvoj – fond za finansiranje projekata u zemaljama regije u određenim sektorima, kao što je IT sektor ili sektor edukacije, te infrastrukture. Zasad je samo poznato da će Berlin uložiti određenu sumu novca, pri čemu visina nije navedena, te da se njemačka vlada nada da će se druge države članice EU-a pridružiti“, ističe Weber.

Reformska agenda krahirala

Weber, za razliku od Brusisa, ne smatra da se taj plan može okarakterizirati kao “mini Maršalov plan“.

 “To je potpuno pogrešno predstavljanje od strane medija iz regija. Maršalov plan je bio plan finansijske pomoći za rekonstrukciju Njemačke poslije rata, a na Balkanu je ta faza davno prošla. Prije je riječ on nekom dodatku Berlinskom procesu, u smislu dodatnog ulaganja mimo EU fondova. To je neka vrsta nastavka ideje koja stoji iza Berlinskog procesa koji se završava 2018. godine“, objašnjava on.

Weber postavlja pitanje koliko je ova inicijativa svrsishodna.

“Imali smo njemačko-britansku inicijativu – tu je BiH nuđena velika količina novca u formi povoljnih kredita u okviru tzv. Reformske agenda. Ovih dana vidimo da EU nije dobro prošla sa svojom politikom uslovljavanja. BiH je Unija dala sve što je mogla u smislu napretka i EU-integracija, ali je proces implementacije agende ovih sedmica de facto krahirao, s poslijedicom da će stotine miliona Eura kredita MMF-a, te Evropske investicione Banka na kraju ostati neiskorišteni“, kaže Weber.

Smatra da se radi o inicijativi koja je najmanje politička.

“Za to tri mjeseca prije parlamentarnih izbora u Njemačkoj i nije bilo prilike. Inicijativa ništa ne govori o perspektivi zemalja zapadnog Balkana u EU-u“, kaže Weber.

Vedran Džihić, profesor političkih nauka na Univerzitetu u Beču je upravo u momentu kada je ministar vanjskih poslova Gabriel predstavio plan bio u Berlinu i imao razgovore sa visokim njemačkim zvaničnicima u uredu kancelarke Angele Merkel i ministarstvu vanjskih poslova.

Proces proširenja ‘na intenzivnoj njezi’  

Svijest je, kaže, svakako tu da je dosadašnji svakodnevni posao, u smislu odnosa prema zapadnom Balkanu i u smislu proširenja, nedovoljan.

“Jasno je da je proces proširenja trenutno na intenzivnoj njezi – biće nastavljen, ali kako, kojim tempom i sa kakvom finalnom formom, to je zaista neizvjesno. Imajući u vidu činjenicu da je instrument proširenja postao prilično tup i nedjelotvoran kada se radi o sprečavanju i rješavanju akutnih kriza, kao što je nedavno bila makedonska, Njemačka želi da okupi što je više resursa moguće i da bude inovativnija u korištenju evropskih fondova nego što je bila do sada“, ističe on.

Gabrielova inicijativa, nastavlja, je tekući projekat, a njegove konkture još nisu jasne. Objašnjava da se trenutno odvijaju konsultacije sa ciljem da se u Trstu, na narednom samitu zemalja zapadnog Balkana u okviru Berlinskog procesa, predstavi mnogo konkretnije cjelokupni paket.

I sasvim je sigurno, uvjeren je Džihić, da će se morati sačekati rezultati izbora u Njemačkoj, a potom i u Italiji, da slika moguće alijanse koja će promovirati ovu inicijativu postane potpuna.

“Sudeći po najavama, jasno je da bi ovo mogao biti mnogo važan input i poticaj za, prije svega, infrastrukturalni i ekonomski razvoj regije. Ekonomski i socijalni napredak su neminovni za stabiliziranje demokratskih sustava. Upravo u ovom fokusu na infrastrukturu i ekonomiju leži najveći problem inicijative – “Berlin plus“ ne adresira pitanje stagnacije demokratskog razvoja i porasta autoritarizma u regiji; ne govori nam (još) ništa o tome da li će pri priključivanju u određene fondove biti “zatezanja ruke“ onima na vlasti i pozicijama koji ne slijede pravila demokratske igre i direktno ili indirektno zloupotrebljavaju svaku inicijativu za partikularne interese; također nam ne govori ništa o tome da li Njemačka i EU konačno žele samo stabilne i infrastrukturalno i ekonomski funkcionalne zemlje na zapadnom Balkanu ili žele i demokratska otvorena društva“, smatra on.

On, kao i Weber, smatra da se još ne može govoriti o mini “Maršalovom planu“.

Mišljenja je da se teško može u narednih desetak ili više godina očekivati da se zemlje zapadnog Balkanu po stepenu razvoja i društva i ekonomija približe zemljama EU-a.

Entuzijazam u regiji splasnuo

“Entuzijazam za proces proširenja ne postoji ni u Briselu, niti u jednom jedinom glavnom gradu EU-a. A i entuzijazam u regiji je splasnuo, što je otvorilo prostor političkim elitama da još više ostavljaju EU po strani“, objašnjava.

Važan momenat su, kako kaže, izbori u Njemačkoj i Italiji.

“Ako poslije pobjede Emmanuela Macrona u Francuskoj i poslije izbora u Njemačkoj bude na sceni nova dinamika koja treba da uputi na jaču i solidarniju političku zajednicu Evropskoj uniji, onda bi u tom slučaju proces proširenja mogao biti ponovo otkriven kao relevantan projekat za samu EU i mogao bi postati dio njene revitalizacije“.

Za one lokalne aktere, navodi Džihić, koji se u zadnje vrijeme često okupljaju u okviru protesta i koji su zaista genuini Evropljani, jedan takav drugačiji, otvoreniji i solidarniji pristup EU-a zemljama zapadnog Balkan bi bio vjetar u leđa.

Ti pokreti, zaključuje on, bi na kraju mogli biti i novi demokratski nukleus Balkana te pravi i istinski saveznik EU-a u cilju demokratiziranja i otvaranja društava u regiji.

Izvor: Al Jazeera