Šta je ostalo od nekadašnjeg giganta Borovo

Tvorničko dvorište Borova i danas svjedoči o silini ratnih razaranja koja su 1991. godine pogodila Vukovar (Pixsell)

Piše: Branimir Bradarić

Borovo je u svojim zlatnim danima zapošljavalo blizu 23.000 radnika i imalo 620 prodavaonica u bivšoj državi. Godišnje su proizvodili 23 milijuna pari obuće, više od 580.000 komada autoguma i blizu 12.500 tona gumeno tehničke robe. Svoje proizvode Borovo je plasiralo u cijeli svijet. 

Tvorničko dvorište vukovarske tvrtke Borovo, nekadašnjeg gospodarskog giganta bivše države, i danas svjedoči o silini ratnih razaranja koja su 1991. godine pogodila Vukovar.

Od nekada više desetaka objekata, gdje su tisuće radnika radile svakodnevno, u funkciji je trenutno samo nekoliko njih gdje zalaze radnici i odvija se proizvodnja. Ostali objekti prepuni su ratnih oštećenja, zidovi su razrušeni, stropovi propali, strojeva nema ili su uništeni. Dobrim dijelom su zarasli u sad visoku i gustu travu.

Neizvjesna budućnost

A, do početka Domovinskog rata Borovo je bilo generator razvoja Vukovara kao grada, ali i cijeloga istoka Hrvatske. Poslovni rezultati nekadašnjeg giganta rezultirali su stalnim širenjem, novim zapošljavanjima, izgradnjom stanova, brojnim sponzorstvima… Sve to dovelo je da je Vukovar bio jedan od najrazvijenih gradova uopće u bivšoj državi.

Zabilježena su i brojna lutanja ranijih uprava pa su se tako mogle čuti najave da će se u krugu Borova graditi brodogradilište za jahte ili pak termoelektrana na plin. 

Vukovarci se danas samo sa sjetom prisjećaju 13. plaće, regresa, viškova, generalnih sponzorstava ZOI-ja u Sarajevu ili Univerzijade u Zagrebu…

Danas, 23 godine od ratnih razaranja Vukovara tvrtka Borovo je na aparatima i sa daljom neizvjesnom budućnosti. Uz izgubljena tržišta i proizvodnju dodatni problem Borova su i dugovanja više od 160 milijuna kuna. Zabilježena su i brojna lutanja ranijih uprava pa su se tako mogle čuti najave da će se u krugu Borova graditi brodogradilište za jahte ili pak termoelektrana na plin. Naveliko se pričalo i o proizvodnji posebne obuće za tvrtke iz naftne industrije. Ništa od toga nije realizirano, a kako iz same tvrtke kažu, nije niti bilo ozbiljno razmatrano kako bi se krenulo u tom smjeru. U međuvremenu, promijenjen je i prepoznatljivi logo Borova. Ne smiju se zaboraviti niti ratne štete koje su procijenjene na više od 300 milijuna eura.

Ove godine imenovana Uprava Borova, predvođenja glavnim direktorom Gordanom Kolundžićem, čini sve da tvrtku postavi na noge i krene ponovno naprijed. Između ostaloga, ponovno je „probuđen“ poznati borovski brend Startas tenisica koje su dobile jedan sasvim novi izgled. Radi se i na novim kolekcijama ostale obuće, a uspostavljeni su i kontakti sa poznatim talijanskim proizvođačima obuće i dizajnerima Francom Balliniem i Gianni Ziliottom koji su proteklih desetljeća surađivali i sa modnim brendovima kao što su Louis Vinton, Prada, Gucci…

„Oni su posjetili Borovo kako bi se upoznali sa našim potencijalima. Uspostavljanje suradnje sa takvim dizajnerima i velikim imenima u obućarskoj industriji bi za Borovo bio ogroman uspjeh. Ukoliko pronađemo zajednički interes, treba da odredimo budući model suradnje“, rekao je Kolundžić.

Povratak proizvodnje u Vukovar

Razmišlja se o pomoći talijanskih obućara u sferi dizajniranja ili mogućnosti da se dio njihove proizvodnje preseli u Vukovar. Nije isključeno niti da se krene u zajedničku suradnju na nekim većim proizvodnim linijama za hrvatsko tržište.  Kolundžić u svemu tome računa i na činjenicu da se u Europu ubrzo vraća obućarska proizvodnja koja je proteklih godina, u želji za što većim profitom, preselila u zemlje istočne Azije.

„Dva su razloga za povratak obućarske proizvodnje „kući“. Prvi je što u Kini, kao i ostalim zemljama gdje se trenutno nalaze brojni proizvodni pogoni europskih obućarskih tvrtki, raste cijena radne snage tako da više niti proizvodnja tamo nije toliko jeftina. Drugi je naputak Europske komisije koja traži da se proizvodnja vrati u Europu. Moramo to iskoristiti, jer to je naša velika šansa za bolje sutra“, ističe Kolundžić.

Uz sve probleme s kojima se suočavaju, Uprava tvrtke mora raditi i na tome da pokuša riješiti pitanje svojih prodavaonica koje se nalaze u bivšim republikama bivše SFRJ.

Govoreći o prednostima Borova prvi čovjek tvrtke podsjeća na tradiciju, osposobljene kadrove, ali i želju Vukovaraca da se Borovo spasi. Velika prednost je i što je Hrvatska punopravna članica EU-a. Isto tako najavljuje i da želi promijeniti dosadašnji način poslovanja radi kojega se u borovskim trgovinama kupcima nudilo više kineske i slične obuće nego obuće proizvedene u pogonima tvrtke. Građani su godinama ukazivali da žele više borovske obuće koja je kvalitetnija i udobnija.

Usporedo u Borovu se radi i na novom ustroju tvrtke pri čemu će od svih dosadašnjih pogona biti zadržani samo pogoni kožne i gumene obuće kao i prodaja. Svi drugi pogoni poput tehničkog servisa, gumeno tehničke robe i uslužnih djelatnosti u potrazi su za strateškim partnerima. Pri tome treba znati i da je većina nekretnina pod hipotekom, a da su u pogonima većim dijelom zastupljeni stariji strojevi.

Proizvodnja u tragovima

Uz sve probleme s kojima se suočavaju, Uprava tvrtke mora raditi i na tome da pokuša riješiti pitanje svojih prodavaonica koje se nalaze u bivšim republikama bivše SFRJ, danas neovisnim državama, a koje već 23 godine ne kontroliraju niti mogu ući u njihov posjed.

Naime, Borovo danas kontrolira samo prodavaonice koje se nalaze u Hrvatskoj, njih 106, i još 27 u Sloveniji. Sve ostale prodavaonice koje se nalaze u BiH, Srbiji, Makedoniji i Crnoj Gori su više od dva desetljeća izvan kontrole Uprave Borova. Nije riješeno niti pitanje borovskog pogona u Somboru.

Tvrtka trenutno zapošljava blizu 900 radnika koji su tijekom prošle godine, ali uz šestomjesečni zastoj proizvodnje, proizveli ukupno 120.000 pari cipela. 

Ovo pitanje se već godinama nalazi i kao redovita točka dnevnoga reda brojnih razgovora između predstavnika dvije države. Sa „borovskim problemom“ upoznati su i najviši dužnosnici Republike Hrvatske, a samim tim i čelnici ostalih država uključenih u razgovore. Svi ti napori do sada nisu dali nikakve rezultate. Ipak, iz Borova navode da su svjesni da je riječ o velikoj vrijednosti njihove imovine koju ne kontroliraju te da stoga neće odustati od cilja da svoju imovinu vrate ponovno pod svoje okrilje.

Kada se govori o Borovu danas, treba reći i da ova tvrtka trenutno zapošljava blizu 900 radnika kao i da su tijekom prošle godine, ali uz šestomjesečni zastoj proizvodnje, proizveli ukupno 120.000 pari cipela. Ove godine plan je da se proizvede blizu 250.000 pari cipela i gotovo 150.000 pari gumene obuće.

Neke procjene govore da današnja snaga Borova predstavlja svega blizu četiri posto snage Borova nekad.

Izvor: Al Jazeera